Damir Vanđelić, privremeni ravnatelj Fonda za obnavljanje Zagreba i okolice, govorio je u Newsroomu na N1 o razmjerima šteta i procjeni obnove nakon potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji. Na području koje je stradalo od potresa jasno je da su jako stradale mnoge kuće koje su se obnavljale nakon rata. Vanđelić je u gostovanju bio posebno decidiran kad je govorio o tome dijelu.
“Imate projektanta, imate stručni nadzor, imate izvođača. Nešto je u tom sustavu zakazalo, dogodilo se nešto kriminalno. Sukladno Zakonu o obnovi, ako će Fond odlukom Vlade biti ovaj četvrtak uistinu i formalno imenovan za to, ja moram upozoriti da članak 55 Zakona govori o tome da Ministarstvo i Fond imaju pravo i obavezu prijaviti svakog sudionika u obnovi koji je na ovaj način obnavljano tijekom (poslije)ratnih obnova te građevine i svatko tko je nanio nekakvu štetu, može očekivati da će biti pokrenut postupak ne samo u smislu naknade štete nego i u smislu njihove odgovornosti. Dakle, tu neće biti milosti”, istaknuo je za N1.
“Danas smo u puno boljoj situaciji od one u kojoj smo bili kad je potres pogodio Zagreb zbog toga što imamo niz alata. Pripremili smo dokumentaciju za naručivanje projektanta, operativnih koordinatora, stručnog nadzora, a priprema se i drugi program mjera za izvođenje radova”, kazao je.
Rekao je da je u ovom trenutku, što se obnove tiče, najvažnije imati pregled nad situacijom: “Mi smo razvili sa suradničkim firmama niz alata koji nam omogućuju i praćenje rada volontera na terenu i praćenje uporabljivosti svih objekata. Mi ovog trenutka imamo preko 16.000 prijava građana za pregled uporabljivosti zgrada, od toga je 32 posto zgrada pregledano. Dobar dio zgrada je neupotrebljiv ili privremeno neupotrebljiv i za te ljude će trebati riješiti privremeni smejštaj na lokacijama na kojima se nalaze, naravno, osim ako ne žele otići.”
Što se tiče rada statičara na terenu, koji procjenjuju objekte, objasnio je razlike u prvim danima nakon potresa u Zagrebu u odnosu na prve dane u Petrinji, Sisku, Glini…: “U slučaju Zagreba radilo se o procjeni uporabljivosti objekta. Građani to često miješaju s prijavom štete. Uputite zahtjev, statičar dođe, utvrdi da li smijete u zgradi živjeti, spavati ili ne. To se događa i u Petrinji”, nahvalio je nakratko volontere i nastavio:
“Ovi procjenitelji sada odlukom Vlade od prošlog tjedna više nisu volonteri, nego mobilizirani ljudi koji bi trebali raditi po principu da mi od njih zahtijevamo da koriste aplikacije koje prate njihov rad na terenu, da znamo gdje su, da se ne bi dogodila neka nezgoda, a mi ne znamo gdje se nalaze. Ti podaci o njihovom radu na terenu će poslužiti i za obračun toga na što oni imaju pravo, odlukom Vlade od prošlog tjedna, a to su dnevnice i naknade troškova.”
Odgovorio je i koliko procjenjuje da će još trajati procjene uporabljivosti zgrada posljednjeg potresa:
“Procjene su da će trebati oko 14 dana za završetak procjene uporabljivosti svih nekretnina. Odmah nakon toga očekujemo da će se početi s uklanjanjem svih objekata. Procjena prema stupnju oštećenosti objekata je da će tu biti preko 600.000 metara kubičnih raznog otpada koje će trebati sortirati. Dio će se ponovno koristiti, a jedan dobar dio, barem 30 posto, će završiti na deponijima na kojima će trebati orgabnizirati posebne kazete. Na tragu smo da osiguramo takve deponije.” “Ugrubo, može se govoriti da će oko 20 posto zgrada trebati pojačanje ili poboljšanje konstrukcije ili kompletnu obnovu, zamjenske obiteljske kuće itd.”, procjenio je.
