Većina nas kiše kako bismo iz nosa izbacili nešto što nas iritira, no neki ljudi kišu iz neobičnih razloga, piše N1.
“Kihanje je način na koji se tijelo rješava vidljivih ili mikroskopskih alergena, virusa i iritansa”, kaže Matthew Purkey, otorinolaringolog. “Kada vaši gornji dišni sustavi, konkretno nos, osjete stranu tvar koja bi mogla biti štetna, kišemo kako bismo je izbacili”, rekao je Purkey.
Kihanje je, dakle, obrambeni mehanizam, no zašto nam pruža takav osjećaj zadovoljstva? I zašto često kišemo nekoliko puta zaredom? Postoji li način da zaustavimo kihanje?
Što se događa kada kišemo?
Kihanje počinje kada iritans uđe u naš nos. Tamo se iritans zapetljava u dlake, stimulira živčane završetke, što šalje poruku u dio mozga koji se zove produžena moždina, on je zadužen za nekontrolirane reakcije poput disanja, probave ili srčanog ritma. Jednom kada živčani impulsi stignu do produžene moždine, mozak pokreće fizički odgovor koji uključuje zatvaranje očiju, dubok udisaj, opuštanje mišića u grlu i onda izbacivanje zraka, sline i sluzi iz nosa i usta, sve u nekoliko sekundi.
Sva kihanja počinju jednako, ali svatko ima specifično kihanje. Kihanje neke osobe gotovo je unikatno kao i glas. To ima veze s kapacitetom pluća i strukturom nosa, grla i usta koja je specifična za svaku osobu, prenosi Večernji list.
Uzroci kihanja
Postoji puno uzroka kihanja i nisu svi previše smisleni. Generalno, kada osjetimo škakljanje u nosu zbog strane stvari u njemu – kišemo. Postoji nekoliko uobičajenih razloga za kihanje: iritansi iz okoline poput dima, parfema ili zagađenja, zatim alergije, infekcije, suhi zrak, papar.
Osim toga svega, postoje i uzroci kihanja koji su manje uobičajeni. Neki ljudi kišu nakon spolnog odnosa, a iako se još uvijek ne zna zasigurno zašto se to događa, može biti jer su i kihanje i seksualno uzbuđenje kontrolirani istim autonomnim živčanim sustavom, koji je zadužen za nedobrovoljne reakcije.
Neki ljudi, pak, kišu nakon obilnog obroka. Također, ima onih koji kišu kada su izloženi jakom svjetlu ili kada gledaju u sunce. To je i dalje misterij, ali istraživanja sugeriraju da je barem djelomično genetski.
