Uz potporu Ministarstva kulture i medija, Splitsko-dalmatinske županije i Grada Kaštela, jedan od najvrjednijih kaštelanskih lokaliteta obnavlja se uz arheološki nadzor s ciljem pretvaranja u novo kulturno središte grada.
Obnova dvorca Rušinac, jednog od najvrjednijih kulturno-povijesnih lokaliteta grada Kaštela, ulazi u važnu fazu realizacije uz snažnu financijsku potporu državne, županijske i gradske razine. Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske kroz Program zaštite nepokretnih kulturnih dobara za 2025. godinu odobrilo je 519.085 eura, dok će Splitsko-dalmatinska županija projekt poduprijeti s dodatnih 300 tisuća eura.
U kojoj fazi je obnova dvorca Rušinac provjerili smo ovoga tjedna s Muzejom grada Kaštela.
Arheološkim istraživanjima provedenim tijekom obnove kaštela Rušinac dokumentirano je kameno postolje tijeska za masline i grožđe, smješteno u jugozapadnom dijelu kompleksa uz južni obrambeni zid, pojašnjavaju iz Muzeja.
Nalazi zidanih temelja in situ opovrgnuli su prvotnu hipotezu o sekundarnom položaju postolja. Kameno postolje (torkul) karakterizira kružni recipijent (ležaj) s izljevnim kanalom, tipičan za mehanizme na vijak, dok bočni utori u podnici jasno definiraju širinu i kapacitet nekadašnjeg drvenog postrojenja.
Konstrukcija je izvorno sadržavala vretena (drvene vijke) smještena u bočne utore, čija je funkcija bila vertikalna manipulacija potisnom gredom. Stratigrafski podaci, napose keramički materijal pronađen u utorima, indiciraju da je postrojenje sigurno izvan funkcije od kraja 19. ili početka 20. stoljeća. Austrijski katastar iz 1831. godine objekt u kojem se tijesak nalazio definira kao štalu, pa je moguće da ni tada nije bio u funkciji. Unatoč očekivanjima, postolje mlina za masline tijekom istraživanja nije locirano. Prema sadašnjim saznanjima, gornji kamen mlina iskorišten je kao korpomorto (mrtvi vez) za brod u lukšićkom portu, gdje bi se i danas trebao nalaziti, pojasnili su.
TIJESAK (PREŠA) U KAŠTELU RUŠINAC
Što je to tijesak i jeste li ga ikad vidjeli?
Tijesak (preša) je stroj ili sprava za sabijanje, gnječenje i cijeđenje materijala primjenom velike sile na malom prostoru. Tradicionalno se koristi za odvajanje tekućine od krutih tvari (npr. grožđe, masline, ljekovito bilje), a obuhvaća različite vrste pogona: ručni, mehanički ili hidraulički.
Baš kao i ostali kašteli na obali, kaštel Rušinac je u svom sklopu posjedovao vlastiti tijesak za preradu uroda.
Mletačka je vlast osnivačima kaštela dodjeljivala privilegij posjedovanja tijeska kao naknadu za troškove izgradnje utvrda.
Prema navodima V. Omašića, Kaštelani su u 17. stoljeću bili nezadovoljni činjenicom da nemaju vlastite uređaje za preradu maslina, već su urod morali mljeti na gospodarevu tijesku, dajući mu pritom petnaestinu dobivenog ulja. Ulje se tada moglo prodavati isključivo u Trogiru, dok je mogućnost razmjene sa stanovništvom Zagore bila mala jer se ondje ulje u to vrijeme koristilo prvenstveno za rasvjetu (svjetiljke).
