Katolici sutra slave blagdan Velike Gospe. Velika Gospa, ili Vela Gospa, katolička je svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, koja se slavi 15. kolovoza. Taj je dan državni blagdan u Republici Hrvatskoj, ali i u nizu drugih zemalja diljem Europe i Latinske Amerike. Prema katoličkoj teologiji, Marija je uznesena na nebo dušom i tijelom, a nauk o tome proglasio je papa Pio XII. 1. studenoga 1950. apostolskom konstitucijom Munificentissimus Deus.
Dogmi je prethodila višestoljetna tradicija i pobožnost, o kojoj su pisali mnogi crkveni velikani poput sv. Bernarda iz Clairvauxa i sv. Antuna Padovanskog. I danas ostaje otvoreno teološko pitanje je li Marija umrla pa uznesena ili je u vječni život prešla bez tjelesne smrti.
Svetkovina vjere, zajedništva i hodočašća
Velika Gospa jedan je od najvažnijih blagdana za hrvatske vjernike. Tisuće hodočasnika kreću pješice, biciklom ili automobilom prema marijanskim svetištima. Najpoznatija okupljališta su Sinj, gdje se blagdan slavi procesijom kroz grad u čast Čudotvorne Gospe Sinjske, te nacionalno svetište Marija Bistrica, koje privlači hodočasnike iz cijele zemlje. Velike proslave održavaju se i na Trsatu, u Aljmašu, Krasnu, Remetama, Voćinu, Pleternici, Nin-u i brojnim manjim mjestima.
U Sinju se blagdan nadovezuje na slavnu povijest pobjede nad Osmanlijama 1715. godine, za koju se vjeruje da je izborena uz zagovor Gospe. Marija Bistrica poznata je po crnom kipu Majke Božje, a Trsat po drevnoj tradiciji vezanoj uz Nazaret i Svetu Kuću.
Vjerski i kulturni događaj
Blagdan se obilježava misnim slavljima, procesijama, ali i kulturnim programima – koncertima, sajmovima i izložbama. Uz vjernike katoličke Crkve, Veliku Gospu slave i anglikanci te luterani, iako bez službenog naglašavanja nauka o uznesenju. U mnogim mjestima, posebno na obali, svetkovina ima i snažan folklorni i turistički karakter te okuplja i domaće i strane posjetitelje.
Velika Gospa tako ostaje ne samo vjerski blagdan nego i dan snažnog zajedništva, identiteta i povezanosti hrvatskog naroda s marijanskom pobožnošću.
