Hrvatska početkom ljeta kreće s pripremama za uvođenje eura kao službene valute plaćanja. Mnogi se pitaju zašto nismo počeli ranije, no razlog je taj što još ne možemo biti sasvim sigurni da će se euro uvesti 1. siječnja 2023. koji je odabran kao dan D. No, prema svemu sudeći, to će biti formalnost.
Naime, čeka se da Vijeće EU-a donese odluku o usvajanju eura i uredbu kojom će biti utvrđen fiksni tečaj konverzije, a to bi trebalo biti negdje u lipnju. Zato je Vlada već pripremila Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj koji se sada nalazi pred zastupnicima Hrvatskog sabora koji ga trebaju izglasati.
Zakon utvrđuje datum uvođenja eura, potom fiksni tečaj konverzije, datum početka i završetka dvojnog optjecaja eura i kune, datum početka i završetka dvojnog iskazivanja cijena te druga pitanja potrebna za uvođenje eura.
Ono što je poznato iz tog zakona je da će zamjenu gotovog novca kune za gotov novac eura biti moguće izvršiti u bankama, poslovnicama FINA-e i HP-Hrvatske pošte tijekom 12 mjeseci od datuma uvođenja eura. Zakon predviđa i formiranje dvojnih cijena, ali i dvojnih plaća kako bi se izbjeglo tzv. zaokruživanje na one cifre koje manje odgovaraju kupcu, odnosno radniku.
Svima po istom tečaju
Osim dualnih cijena, ono što građane najviše zanima svakako je iznos njihovih plaća u eurima. Mnogi su svjesni kako njihova plaća neće prelaziti ni tisuću eura što naravno negativno utječe na njihovo raspoloženje. Kako bilo, poznato je da će se sve plaće, kao i krediti i depoziti preračunati u euro, bez ikakvog troška za građane, po tečaju konverzije, najvjerojatnije 7,53 kune za euro, što je tečaj koji je formiran prilikom ulaska Hrvatske u ERM2 tečajni mehanizam, piše Net.hr.
Po takvim pravilima euro je prihvatila i gotovo svaka od 19 zemalja članica. Ako iz nekog razloga u Hrvatskoj bude odstupanja razlika će smjeti iznositi najviše +/- 15 posto od ovog tečaja kako bi se spriječio lov u mutnom, bilo da je riječ o određivanju cijena, isplati plaće ili mirovine ili, primjerice, preostalom iznosu kredita koji građani vraćaju.
Zakon predviđa da, nakon što se preračunaju iz kune u euro primjenom fiksnog tečaja konverzije, iznosi se zaokružuju na dvije decimale, na najbliži cent, idućim pravilom zaokruživanja: ako je treća decimala manja od pet, druga decimala ostaje nepromijenjena, te ako je treća decimala jednaka ili veća od pet, druga decimala povećava se za jedan.
Euri na računima
Dvojno iskazivanje cijena, ali i plaća i mirovina, krenut će u kolovozu ove godine, kako bi građani imali vremena naviknuti. “Obveza dvojnog iskazivanja će se uz to odnositi i na poslodavce koji će morati dvojno iskazati ukupan iznos isplaćen radniku na račun i to za plaću i za druge isplate temeljem radnog odnosa”, stoji u zakonu.
Sročeno, od kolovoza bismo na računima trebali gledati iznos plaće u kunama i eurima. Vlada predlaže da se u tom periodu radnicima na isplatnim listama prikaže i fiksni tečaj konverzije, te im se objasni kako se dolazi do iznosa u eurima, a sukladno pravilima o preračunavanju i zaokruživanju.
Prva plaća koja će biti i isplaćena u eurima je plaća za prosinac 2022. koja bi trebala “sjesti” na račun u siječnju 2023. Za one manje sretne važna je informacija i da će se sve zakašnjele isplate plaća te ostalih oporezivih i neoporezivih isplata za razdoblje do 31. prosinca 2022. koje će se provesti u 2023. godini, isplaćivati u eurima. Isto vrijedi i za sve ostale naknade iz radnog odnosa, poput autorskih ugovora, ugovora o djelu, putne naloge, božićnice, regrese, darove za djecu, i slično, piše Net.hr.