Više novih studija povezuje tetovaže s nekim tipovima raka, pa iako nije dokazano da ih izazivaju, ljudi bi trebali biti svjesni mogućeg rizika, poručuju stručnjaci, tim više što gotovo svaki treći ima tetovažu (podatak iz SAD-a, no tko god je ljetos bio na plaži, zna da je ovdje slično). Ljudi se tetoviraju oduvijek, ali danas se to radi strojno i na većim površinama, pa u kožu ulazi više tinte, a i boje su drugačije.
- Nekada su bile od čađe, ugljena i mljevenog lišća, a moderne tinte nerijetko sadrže iste komponente kao tinte za printere i automobilske boje - kaže dr. Rachel McCarty iz Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC). U njima mogu biti otapala, emulgatori, veziva, sredstva protiv pjenjenja, konzervansi. Neki od spojeva poznati su zdravstveni rizici, npr. policiklički aromatski ugljikovodici, glavni kancerogeni u cigaretnom dimu, pronađeni u gotovo polovici europskih tinti. Tu su i teški metali (olovo, arsen, krom), piše Živim.
Veći rizik
Tetovirane osobe mogu imati povećan rizik za neke tipove ne-Hodgkinova limfoma, sugerira američka studija, a oni koji se tetoviraju prije 20. godine imaju veći rizik za mijeloidne neoplazme, rijetke karcinome krvi. Dansko je istraživanje otkrilo da je rizik za limfome kod osoba s tetovažama većim od površine dlana dvostruko veći nego kod osoba bez tetovaža.
Dobro je dokumentirano, kažu znanstvenici, da ne ostaje sva tinta u koži, nego putuje limfnim sustavom i nakuplja se u regionalnim limfnim čvorovima. To bi moglo izazvati kroničnu imunološku reakciju, dovesti do abnormalne proliferacije stanica i, s vremenom, do povećanog rizika za rak, misle autori danske studije.
Smetnja dijagnostici
Pokazalo se i da melanom ima lošiju prognozu ako počne na tetoviranoj koži, jer je teže uočiti promjene. Teže je i analizirati lezije dermatoskopom. Nadalje, njemačka je studija otkrila da su limfni čvorovi 40 posto žena s ranim rakom vrata maternice i tetovažama bili obojeni tintom, što može otežati biopsiju i patohistološku analizu.
