Tim znanstvenika s Oxforda koji razvija cjepivo protiv koronavirusa naletio je na prepreku. Vjeruju kako će zbog pada infektivnosti bolesti biti teže dokazati je li cjepivo uspješno, piše Telegraph.
"To je utrka protiv vremena i virusa koji nestaje", rekao je novinama Adrian Hill, direktor Jenner instituta, prenosi Index.
"Ranije u godini rekli smo kako postoji šansa od 80% da razvijemo efektivno cjepivo do rujna. U ovom trenutku je 50% šansa da ga nećemo dobiti uopće", nadodao je, prenose Reuters i Telegraph njegovu izjavu.
Hill očekuje manje od 50 ljudi od 10 tisuća koji su se dobrovoljno javili za testiranja na Oxfordu da se zarazi novim koronavirusom. Vjeruje ako se manje od 20 ljudi zarazi da će rezultati biti beskorisni. Cjepivo s Oxforda za sada je jedan od favorita da krene u masovnu proizvodnju dokaže li se njegova učinkovitost. No, s obzirom na izjave Hilla pitanje je hoće li znanstvenici s Oxforda uopće doći do cjepiva.
Moguće je da nećemo dobiti cjepivo protiv koronavirusa
Trenutno je u cijelom svijetu u razvoju više od 100 cjepiva. Britanska vlada uložila je više od 100 milijuna funti u istraživanje tima s Oxforda i vjeruje da će do 30 milijuna doza biti spremno do rujna. Do tada će biti izazov pronaći cjepivo koje je učinkovito.
Znanstvenici sa sveučilišta Rockefeller u New Yorku otkrili su da većina oporavljenih od covida-19 koji nisu otišli u bolnicu nije imala antitijela.
"To je jako izazovno. Ako obična infekcija ne daje veliku razinu imuniteta, osim kada govorimo o ozbiljnoj infekciji, što može cjepivo? Može bolje od toga, ali ne znamo hoće li tako biti. Ako će nas cjepivo štititi godinu dana, novi koronavirus će među nama biti dugo", rekao je Stanley Perlman, dugogodišnji znanstvenik koji radi na istraživanju koronavirusa na Sveučilištu Iowa.
Genetska stabilnost virusa je također bitna. Neki virusi, poput gripe, mutiraju toliko brzo da proizvođači cjepiva moraju raditi nove formulacije svake godine. Rapidna evolucija HIV-a je razlog zašto i dalje nemamo cjepivo protiv takvog virusa.
Za sada, Sars-CoV-2 se čini stabilan, no ima mutacije, kao i svi virusi. Neke genetske promjene su već uočene na proteinu virusa, što je baza za većinu cjepiva. Ako taj protein previše mutira, onda antitijela koja dobijemo preko nekog cjepiva neće biti dovoljna da spriječe infekciju.
Hoćemo li dobiti cjepivo?
Odgovor na to pitanje je sljedeći. Vjerojatno da. Proces je, doduše, iznimno kompliciran, a glavni naglasak je stavljen na stroge kontrole sigurnosti kako cjepivo ne bi uzrokovalo opasne nuspojave. Trenutno je u cijelom svijetu u razvoju više od 100 cjepiva.
"Najvjerojatnije, cjepivo protiv novog koronavirusa neće biti 100% učinkovito. U razvoju se koristi barem osam različitih pristupa. Idealno, cjepivo koje dobijemo će stvoriti konstantnu i visoku razinu antitijela za uništavanje virusa i stvaranje T-stanica za uništavanje zaraženih stanica. Ipak svako cjepivo je drugačije i danas nitko ne zna kakav je odgovor imunološkog sustava dovoljno dobar", napominje urednik znanstvene rubrike Guardiana Ian Sample.
