Na rizik od razvoja autističkih poremećaja kod djece utječe majčin mikrobiom u trudnoći, zaključak je najnovije studije znanstvenika Škole medicine Sveučilišta u Virginiji. Mikrobiomi su kolekcija mikroorganizama koji inače žive u ljudskom tijelu, a njima se lako može manipulirati načinom prehrane, odnosno unosom adekvatnih blagotvornih bakterija poznatih i pod nazivom probiotici ili čak transplatacijom fekalnih materijala s jedne osobe na drugu. U tome ujedno leži i jedan od ključeva sprječavanja rizika od pojave autističkih poremećaja kod novorođene djece, ističe se u studiji koju je objavilo navedeno američko sveučilište.
No to nije sve, jer isti su znanstvenici uspjeli svoje otkriće dokazati i na primjeru laboratorijskih miševa, kod kojih su spriječili razvoj neurorazvojnih poremećaja sličnih autizmu. Otkrili su da mogu zaustaviti razvoj tih poremećaja blokadom odgovarajućih molekula koje proizvodi čovjekov imunološki sustav. Blokiranjem te molekule, interleukin-17a, otvara se još jedna potencijalna mogućnost sprječavanja autizma kod čovjeka, prenosi Dnevnik.hr.
Ipak, znanstvenici upozoravaju i na oprez jer taj pristup nosi rizik i od brojnih nuspojava.
Ili-ili
"Otkrili smo da je mikrobiom ključni faktor u određivanju podložnosti poremećajima autizma, pa to sugerira da ili gađate mikrobiom majke ili tu molekulu, Il-17a", naglasio je dr. sc. John Lukens, voditelj znanstvenog tima iza tog otkrića, s odjela neuroznanosti Sveučilišta Virginija.
"Ta se molekula može iskoristiti i kao biomarker za ranu dijagnozu", dodao je Lukens, prenosi Dnevnik.hr.
Najveći rizik za vrijeme trudnoće
Revolucionarno otkriće Lukensa i njegova tima baca posve novo svjetlo na odnos između zdravlja majčina mikrobioma i zdravog razvoja njezine djece.
"Majčin mikrobiom može oblikovati razvoj mozga (kod djece) na više načina. Mikrobiom je doista važan pri određivanju kako će djetetov imunološki sustav reagirati na infekciju, ozljedu ili stres", pojašnjava Lukens.
Sukladno s time, nezdrav mikrobiom majke može stvoriti i brojne probleme kod djeteta, pa tako spomenuta studija ukazuje na to da može negativno utjecati i na nerođeno dijete u majčinoj utrobi čineći ga podložnijim neurorazvojnim poremećajima.
Zdravija prehrana kao ključ
Najbolja vijest u svemu tome jest što se mikrobiomom može dosta lako manipulirati, bilo zdravijom prehranom, probiotičkim nadomjescima ili fekalnom transplantacijom. Cilj svih triju navedenih pristupa jest vraćanje ravnoteže među mikroorganizmima koji žive u ljudskim crijevima, prenosi Dnevnik hr.
Cijeli članak možete pročitati OVDJE.
