Još potkraj ožujka čuvena beogradska virologinja dr. Ana Gligić, koja je 1972. godine bila na čelu tima koji je izoliravši virus velikih boginja napravio veliki pothvat na svjetskoj razini, najavila je kako će epidemije Covida-19 jenjavati početkom svibnja.
Iako su mnogi sumnjičavo vrtili glavom, njezine su se prognoze ispunile i čovječanstvo se nakon dva mjeseca počelo lagano vraćati nekada uobičajenim dnevnim aktivnostima.
- Virus je definitivno oslabio, kazala je novinarima Slobodne Dalmacije 86-godišnja dr. Gligić, kada su je u četvrtak dobili u njezinom domu u glavnom gradu susjedne Srbije.
- Do tog njegovog slabljenja došlo je pasažiranjem kroz čovjeka, kao i mjerama koje su poduzete da se on ne prenosi s čovjeka na čovjeka. Čovjek nije supstrat na kojemu virus može opstati. Ja volim reći da smo mi ljudska bića za njega jedna slijepa ulica.
Već je sada toliko oslabio
On se tu definitivno gubi, samo je pitanje koliko će pasaža napraviti. Stručno rečeno, koronavirus adenuira, gubi moć, jer nema sve uvjete koje je imao na svom prirodnom domaćinu.
Čovjek to nikako nije za njega, već nepogodan supstrat. Virus je već sada toliko oslabio da čak 50 posto onih koji se zaraze neće imati simptome bolesti.
Izuzetak su ljudi slabijeg imuniteta.
Ono što je sada interesantno jest njezina najnovija prognoza, a tiče se drugog vala epidemije, kojeg mnogi najavljuju na jesen.
Bit će tih džepova
- Drugog vala ovdje, a mislim na ove ovdje naše prostore, neće biti. Bit će tih tzv. džepova, pojedinačnih slučajeva jer, uostalom, epidemija još nije okončana. Vidite da je i sada sve manje umrlih, zatvaraju se namjenske bolnice i situacija ide nabolje.
Jedno takvo žarište vi u Hrvatskoj, koliko čitam, sada imate na Braču, a u Srbiji se pribojavam da se isto ne dogodi nakon velikih političkih prosvjeda koje smo prije par dana imali pred Skupštinom.
To su ti džepovi, žarišta, zato ih i nazivamo prirodno-žarišnim infekcijama i nikada ne znate gdje se još mogu pojaviti. Ali to više nije epidemija, pogotovo ne u obujmu koji smo imali u ožujku.
Ta žarišta treba prepoznati u startu i sanirati da se ne bi razbuktavala. Već idući mjesec moći će se slobodno putovati, a nadam da će biti još više i putovanja i turizma u srpnju i kolovozu, ističe dr. Gligić.
U prilog nama, a kontra virusu
Po njoj, u prilog svima nama, a kontra virusa ići će ljeto i temperature što ono nosi.
- To nam definitivno ide na ruku bez obzira što se virus dugo zadržava u vanjskoj sredini, ali sunčevi, ultraviolentni zraci će ga dosta brzo neutralizirati. Potrebno je svega nekoliko sati za to. U rujnu i listopadu javljat će se pojedinačni slučajevi, vjerojatno i dosta pojedinačnih žarišta na različitim mjestima, ali to definitivno neće biti drugi val epidemije. Zato ih jedino treba brzo gasiti.
Po mom iskustvu, ovakve vrste bolesti imate i kada sanirate takva žarišta, pa onda drugog vala nemate godinama. Imate naravno pojedinačne slučajeve, koji opet dođu. Slično je sa mišjojm groznicom ili zapadnonilskom groznicom. One nisu svake godine epidemične, ali su prisutne, ističe.
Treba li se pribojavati zime?
Treba li se pribojavati zime, pogotovo kada se Covid-19 i sezonska gripa preklope?
- Bit će zahtjevno ako se ti pojedinačni slučajevi poklope sa sezonom gripe, jer je klinička slika, kada je ovaj novi virus oslabljen, vrlo ili skroz slična. Tu će dijagnostika i dijagnostičari morati odraditi svoj dio posla.
Ovolikog broja ljudi u bolnicama neće biti. Stanovništvo je educirano u tom pravcu, ali se i imunitet, pa i neka ga je svega pet posto, stekao. Veliki je broj testiranih i trebat će vrijeme da se podaci obrade i dobijemo točne podatke o otpornosti, odgovorila je dr. Gligić.
Kad ćemo dobiti cjepivo?
A što se tiče cjepiva i datuma njegov pronalaska, ona je prilično oprezna.
- Cjepivo, pravo, klasično, ne može biti gotovo prije 16 mjeseci. Druga su stvar ona genetski modificirana, koja su za tren gotova. Čitala sam preporuke WHO-a gdje se kaže da njima samo za pripremu proizvodnje treba 10 milijardi američkih dolara.
Treba napraviti placebo, koji se radi na isti način kao cjepivo, samo što unutra nema agensa, ali će morati imati sustav zaštite, suspenzije, čisto da se vidi ima li reakcije na neki sastav. Bit će, znači, i placebo, i to sve tajno, jer se neće znati tko njega prima, a tko cjepivo.
Trebat će vrijeme za praćenje i zaključak stvara li se imunitet, ali i posljedice. Minimalno šet mjeseci nužno je za promatranje ta dva istodobna procesa, reći će dr. Gligić i dodati da stvari oko cjepiva može dodatno komplicirati i podatak o postojanju čak 18 sojeva ovog virusa.
Puno priznanje Alemki Markotić
- Zato treba vidjeti koja su dva soja najčešće u cirkulaciji i onda na osnovu njih praviti cjepivo. Nije isključeno da nakon što budemo konačno imali cjepivo za 16 mjeseci, opet se dogodi mutacija, pa da nam za neke dvije bude opet potrebno novo, rekla je za Slobodnu beogradska stručnjakinja.
Ona odaje puno priznanje kolegama s Klinike 'Fran Mihaljević' u Zagrebu jer im upravo pošlo za rukom izolirati virus.
- Veliki je to uspjeh bez obzira koliko sam postupak bio lagan ili težak. Nemam informaciju je li im to uspjelo sa ili bez razine zaštite 4. ili 5. stupnja, odnosno je li sve rađeno u uvjetima komore pod tlakom iz koje je izvučen zrak kako se ne bi dovelo u opasnost osoblje. To u Srbiji još nisu uradili ili barem objavili, iako imaju slične uvjete.
Dr. Alemke Markotić sjećam se iz vremena kada je učila kod mene na Institutu 'Torlak' u Beogradu, ali i s terena u Sarajevu i BiH kada je 1989. godina izbila epidemija mišje groznice. Tada se ona priključila jednom američkom timu, a ja sam bila glavni istraživač na projektu s jugoslavenske strane.
Tu je bila i jedna kolegica iz Slovenije. Sretali smo i kasnije puno puta, na kongresima u Kini, Južnoj Koreji, a Helsinki je bio posljednji put kada smo se srele. Vrlo stručna, vrijedna i otvorena osoba i jako mi se sviđa kao čovjek. Hrvatska može biti sretna što ju je imala u ovoj epidemiji, ističe dr. Ana Gligić za Slobodnu Dalmaciju.
