Više od 400.000 ljudi u opkoljenom Mariupolju Rusija drži kao taoce, rekao je ukrajinski šef diplomacije Dmitro Kuleba koji bi se u četvrtak trebao u Turskoj susresti s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovom kako bi nastavili pregovore o okončanju rata.
Ukrajina je u srijedu još jednom signalizirala da bi mogla pristati na vojnu neutralnost, ali je odbacila mogućnost teritorijalnih ustupaka koje Moskva traži, piše Večernji list.
U srijedu je uspostavljen koridor iz grada Enerhodara kako bi civili, uglavnom žene i djeca, mogli otići na sigurno. Tisuće su ljudi uspjele napustiti grad u kojem se inače nalazi najveća nuklearna elektrana u Europi koju su Rusi nedavno zauzeli.
Pa ipak, iako je Rusija načelno pristala na uspostavu humanitarnog koridora, evakuacija sporo teče. Drugi dan zaredom tisuće civila osobnim automobilima napuštale su Sumi, iz kojeg je otišlo sedam tisuća ljudi, ali onaj najpotrebniji koridor, iz Mariupolja, nije funkcionirao. U gradu ima hrane za još tri dana, govore lokalne vlasti. Ključni je to grad na jugoistoku Ukrajine koji ruske snage žele osvojiti kako bi povezale trupe s juga i istoka zemlje.
Problem s nuklearkom
Od subote su više puta proglašena primirja kako bi se civili mogli evakuirati, ali Ukrajina je svaki put optužila rusku vojsku da nastavlja granatirati grad kako bi spriječila evakuaciju. Moskva optužuje Kijev da krši primirja. To se ne događa samo u Mariupolju: i u Iziumu na istoku zemlje vlada ne može evakuirati civile zato što Rusija nastavlja topničke udare, i time krši primirja, kaže Kijev.
Najveća je panika u srijedu izbila kada je Ukrajina objavila da je Rusija prekinula dotok električne energije u nuklearnu elektranu Černobil, poprište najveće nuklearne katastrofe iz 1986., zbog čega su se Ukrajinci uplašili da bi situacija mogla dovesti do otpuštanja radioaktivnih tvari iz elektrane. Kijev je zahtijevao primirje kako bi sanirao problem, prenosi Večernji list.
Kasnije tijekom dana Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) rekla je da problem ipak ne bi trebao imati velik utjecaj na sigurnost. U Turskoj će se susresti ministri vanjskih poslova Ukrajine i Rusije Kuleba i Lavrov kako bi razgovarali o uvjetima koji bi zadovoljili obje strane. Rusija je rekla da bi najradije svoje ciljeve zadovoljila u razgovorima i demantirala je planove da želi zbaciti ukrajinsku vladu.
No, kako je Vladimir Putin prilikom lansiranja invazije rekao da mu je cilj "denacifikacija" te zemlje (iako analitičari naglašavaju da ukrajinska vlada nema veze s nacizmom), mnogi su to shvatili upravo kao ruski zahtjev da se u zemlji promijeni vlada i instalira proruski režim.
Vladajuća ukrajinska stranka koju je osnovao predsjednik Volodimir Zelenski rekla je da bi Kijev umjesto članstva u NATO-u (što je kao cilj uvršteno i u ustav) mogao pristati na novi sigurnosni sporazum o Ukrajini koji bi garantirale SAD, Turska i možda još neka druga država, potencijalno i Rusija. No odbacuju mogućnost da daju teritorijalne ustupke Rusiji koja traži da Kijev prizna da je Krim dio Rusije, a da su dvije proruske republike nezavisne.
- Čujemo da Rusija traži da priznamo takozvane DNR i LNR (odmetnute proruske republike na istoku, op. a.) i priznamo okupaciju Krima. Jasno je da to nećemo napraviti. No moramo odlučiti kako će se regulirati životi ljudi na tim teritorijima unutar naše integralne države - priopćila je stranka.
Američka potpredsjednica Kamala Harris odletjela je iz Washingtona u Varšavu, dan nakon što je poljska vlada objavila da je voljna ustupiti svoje borbene zrakoplove MiG-29 Amerikancima u bazi Ramstein u Njemačkoj, što nije baš dočekano s odobravanjem u Pentagonu. Operacija ustupanja MiG-ova 29 Ukrajincima tako se još više zakomplicirala.
Iznenađeni Amerikanci
Iz Pentagona su poručili da je odluka o transferu poljskih zrakoplova u Ukrajinu "u konačnici na poljskoj vladi", no u Varšavi ne žele da sav teret i rizik takve odluke pada na leđa Poljske, koja je već suočena s golemom izbjegličkom krizom. Poljska želi pomoći Ukrajincima kako god može, ali s druge strane shvaća i poruke da bi Rusi mogli ustupanje poljskih ratnih zrakoplova Ukrajincima shvatiti kao uključivanje Poljaka u rat.
S druge strane, ideja da bi Amerikanci nadomjestili Poljacima gubitak MiG-ova i osigurali rabljene zrakoplove F-16 nije došla do faze "ozbiljne ponude" s američke strane. Zbog svega toga poljska vlada bi radije da se teret i rizik podijeli između Poljske, Amerike, Njemačke i drugih NATO saveznika pa su stoga Poljaci došli na ideju da prebace zrakoplove u bazu Ramstein te da se Amerikanci dalje brinu o čitavoj operaciji. No problem je što su Poljaci takvom idejom iznenadili i same Amerikance, javlja Večernji list.
– Ideja da bi borbeni zrakoplovi, koji su "stavljeni na raspolaganje vladi SAD-a", polijetali iz američke/NATO-ove baze u Njemačkoj i ulazili u zračni prostor nad Ukrajinom koji pokušava osvojiti Rusija izaziva veliku zabrinutost za cijeli NATO. Jednostavno nam nije jasno da u tome ima suštinske logike. Nastavit ćemo se konzultirati s Poljskom i našim drugim NATO saveznicima o ovoj temi i teškim logističkim izazovima koje nam predstavlja, ali ne vjerujemo da je prijedlog Poljske izvediv – priopćio je glasnogovornik Pentagona John Kirby. I Victoria Nuland, jedna od vodećih ljudi State Departmenta, rekla je kongresnicima da je potez Poljske bio iznenađenje za Washington.
