Premda se na sami spomen riječi bakterija asocijacija veže na nešto nepoželjno i za čovjekovo zdravlje opasno, činjenica je da je naš organizam stanište izuzetno velikom broju mikroorganizama, tzv. crijevnoj mikroflori. Međudjelovanje crijevne mikroflore i metabolizma domaćina pobuđuje zanimanje velikog broja suvremenih znanstvenih istraživanja posebno stoga jer je nedvojben utjecaj crijevne mikroflore na zdravlje čovjeka.
Dobre bakterije
U probavnom sustavu razlikujemo: stalne mikroorganizme, tj. prirodno prisutnu crijevnu mikrofloru, tranzitne bakterije koje u probavni sustav dolaze putem hrane i prolaze kroz njega ne zadržavajući se, i nepoželjne mikroorganizme poput bakterija Escherichia coli, Klebsiella sp., Bacteriodes, Streptococcus, Staphylococcus, Salmonella thyphimurium, Vibrio cholerae. Zdrava i uravnotežena crijevna mikroflora je ona u kojoj broj dobrih bakterija prevladava u odnosu na broj nepoželjnih, patogenih bakterija. Smatra se da kod odrasle zdrave osobe 85 posto crijevne mikroflore sačinjavaju dobre bakterije, a samo 15 posto otpada na one loše. Najvećih broj bakterija nalazi se u debelom crijevu. Opasnost za ravnotežu crijevne mikroflore predstavljaju stres, virusi, kronična oboljenja, starenje, antibiotska terapija, toksini, prekomjerna konzumacija alkohola…
Crijevnu mikrofloru sačinjavaju i probiotici. Probiotik je riječ grčkog podrijetla (grč. pro bios = za život), a označava žive mikrobne kulture koje blagotvorno djeluju na zdravlje čovjeka, održavaju ravnotežu crijevne mikroflore sprječavajući naseljavanje nepoželjnih mikroorganizama u probavnom sustavu. Te korisne, tzv. dobre, bakterije pripadaju grupi bakterija mliječne kiseline. To su nedvojbeno korisni, nepatogeni mikroorganizmi, prilično rašireni u prirodi, karakteristični po proizvodnji mliječne kiseline, jednog od ključnih faktora mikrobiološke stabilnosti fermentiranih namirnica.
Ulomak iz novog broja časopisa Maslinar.
