Plinski štednjaci odgovorni su za smrt gotovo 40 tisuća Europljana godišnje. Zaključak je to proizašao iz studije koja se provodila u kućanstvima diljem Europske unije i Ujedinjenog Kraljevstva. Problem je u, prenosi The Guardian, zagađivačima koji utječu na to da je broj smrtnih slučajeva dvostruko veći od broja poginulih u automobilskim nesrećama. Štednjaci, naime, ispuštaju štetne plinove koji se povezuju s bolestima srca i pluća, ali stručnjaci upozoravaju kako ljudi nisu dovoljno osviješteni o opasnosti koja stoji iza njihovog korištenja, prenosi Večernji list.
Kako se navodi u studiji, kuhanje na plin skraćuje čovjekov život za gotovo dvije godine. Opseg problema je daleko veći nego što se dosad mislilo, rekla je to glavna autorica studije Juana María Delgado-Saborit, koja vodi laboratorij za istraživanje zdravlja okoliša na Sveučilištu Jaume I u Španjolskoj. Istraživači navode kako su u obzir uzeli isključivo zdravstvene učinke dušikovog dioksida, dok su izostavljeni podaci za druge plinove poput ugljičnog monoksida i benzena.
- Davne 1978. prvi smo put saznali da je onečišćenje dušikovim dioksidom višestruko veće u kuhinjama koje koriste plinske štednjake u usporedbi s onim električnima, ali tek smo sada mogli dati konkretne podatke o utjecaju na životni vijek čovjeka - rekla je Delgado-Saborit. Računica ze EU nalaže da svako treće kućanstvo koristi plinski štednjak plin. U Ujedinjenom Kraljevstvu to vrijedi za 54 posto, a u Italiji, Nizozemskoj, Rumunjskoj i Mađarskoj za više od 60 posto kućanstava. Štednjaci izgaraju fosilni plin i izbacuju štetne tvari koje izazivaju upale dišnih puteva.
Izvješće, koje je poduprla Europska klimatska zaklada, temelji se na prošlogodišnjem istraživanju koje je mjerilo kvalitetu zraka u domovima kako bi se otkrilo u kojoj mjeri kuhanje na plin povećava onečišćenje u zatvorenom prostoru. To je omogućilo znanstvenicima sa Sveučilišta Jaume I i Sveučilišta u Valenciji da utvrde omjere unutarnjeg i vanjskog onečišćenja zraka pri kuhanju i mapiraju izloženost unutarnjeg prostora dušikovom dioksidu. Zatim su primijenili stope rizika od bolesti, dobivene iz studija o vanjskom zagađenju dušikovim dioksidom, kako bi izračunali broj izgubljenih života.
- Glavno pitanje je može li se procjena rizika i stope smrtnosti za dušikov dioksid iz prometa primijeniti na koncentracije koje se ispuštaju prilikom kuhanja na plin, ali svakako je pretpostavka koju treba procjenjivati - rekao je Steffen Loft, stručnjak za onečišćenje zraka sa Sveučilišta u Kopenhagenu koji nije sudjelovao u istraživanju.
