U Hrvatskoj je trenutno 19.275 ljudi zaraženo koronavirusom, dok je 2062 hospitalizirano. Dosad je od komplikacija uzrokovanih virusom preminulo 1398 ljudi.
Zbog ove pandemije u hrvatskim je ljekarnama dvostruko porasla prodaja proizvoda za imunitet, kako je za Index rekla Ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore.
- Ljudi sad duplo više kupuju vitamin D i cink, koji su se promovirali kroz razne članke da pomažu kod liječenja korone. Tako da nam se kod ta dva proizvoda javljaju povremene nestašice. Što se tiče bezreceptnih lijekova, svake godine u ovo vrijeme zbog viroza, gripa i prehlada imamo poveću potrošnju lijekova za snižavanje temperature i ako usporedimo s prošlom godinom, prodaja je na istoj razini - rekla je Soldo.
To je značajna promjena u odnosu na prvi val pandemije koronavirusa koji smo imali na proljeće.
Soldo: Ljudi su dolazili po 30 kutija lijekova za snižavanje temperature
- Tad su ljudi masovno kupovali ibuprofen i paracetamol jer su mislili da će biti nestašica lijekova. Ljudi su dolazili i tražili po 30 kutija paracetamola, pa smo zato uveli da svaka osoba može maksimalno kupiti dvije kutije kako bismo osigurali adekvatno liječenje, a isto je i sada. Dvije kutije lijeka za snižavanje temperature su sasvim dovoljne da prođe korona jer visoka temperatura traje nekoliko dana. Sad imamo svega dovoljno - istaknula je Soldo.
Istaknula je kako ljudi u ljekarne sad dolaze po razne dodatke prehrani kako bi se zaštitili od koronavirusa ili pak u slučaju zaraze, kako bi virus preboljeli sa što blažim simptomima, a upravo su im ljekarnici najdostupniji zdravstveni radnici koje dolaze tražiti savjet.
- Zbog straha od koronavirusa mnogi dolaze u ljekarne i pokupovali bi sve dodatke za jačanje imuniteta i zato smo u suradnji s Hrvatskim farmaceutskim društvom organizirali webinar pod nazivom 'Medicinski opravdani dodaci prehrani u obrani od infekcije koronavirusom'. To smo organizirali kako bismo spriječili neopravdano trošenje obiteljskog budžeta u ovoj financijski neizvjesnoj situaciji - kazala je Soldo za Index.
Dr.sc. Marković: Ova pandemija nas može naučiti da i inače vodimo računa o zdravlju
Webinar su, navodi, učinili dostupnim i općoj populaciji objavom na stranicama Hrvatskog farmaceutskog društva kako bi se ljudi educirali o znanstveno potvrđenim djelovanjima određenih prirodnih supstanci.
Predavač na webinaru bio je dr. sc. Stribor Marković, magistar farmacije, koji je istaknuo kako nas sve skupa ova pandemija može naučiti da i inače razmišljamo o svom zdravlju i nutrijentima.
Što se tiče dodataka koji mogu pomoći u borbi s koronavirusom, kazao je kako trebamo osigurati dovoljnu razinu vitamina D, a cink u ranim fazama infekcije.
- Nemamo rezultate za beta ili alfa glukane u kontekstu SARS-CoV-2, samo za neke beta glukane u kontekstu prehlade, ehinaceje kod blažih simptoma, kao i cinka, u ranim fazama infekcije - zaključio je dr. Marković.
- Vitamin D je jedan od najpopularnijih 'vitamina imuniteta', smijenivši s trona vitamin C, koji je desetljećima suvereno vladao marketingom vitamina. Vitamin C je smijenjen s razlogom.
Manjak vitamina D je vrlo učestao u jeseni i zimi jer taj vitamin ne možemo toliko efikasno skladištiti kao vitamin A ili B12. Vitamin D djeluje 'stimulativno', ako govorimo u tim terminima, na urođeni i nespecifični dio imunološkog sustava, stimulirajući procese poput fagocitoze te lučenje antimikrobnih peptida. Na specifični dio imunološkog sustava djeluje regulatorno i zbog toga je primjenu našao i u suplementaciji ljudi s autoimunim bolestima. Puno smo godina živjeli u nepreciznom osjećaju gornje granice i nekadašnji suplementi ograničeni na 400 IU bili su jednostavno neadekvatni. Opet, kao struka, moramo upozoriti ljude na problem nekontroliranog uzimanja velikih količina vitamina D - navodi dr. Marković na webinaru.
Kako dodaci prehrani utječu na virusne infekcije i što pomaže kod korone?
Cink je, ističe, također jedan od mikroelemenata koji je kasno prepoznat kao esencijalni nutritivni faktor i njegova iznimno široka uloga u našoj fiziologiji nije limitirana samo na imunološki sustav.
- Manjak cinka nije rijedak jer neki lijekovi, poput pojedinih klasa antihipertenziva, utječu na smanjenje cinka. U kliničkim studijama utjecaj cinka nije vezan za prevenciju, već intervenciju. U ranim fazama infekcije može smanjiti dužinu trajanja prehlade - kazao je.
Beta glukani su, navodi, već dugo prisutni na tržištu i među proizvođačima vlada oštra konkurencija na polju oglašavanja.
- Ipak, beta glukani su daleko kompleksniji nego što izgledaju i razgranatost kemijskim vezama 1,3 i 1,6 nije jedini strukturalni uvjet. Beta glukani za svoje djelovanje moraju imati trostruku uzvojnicu i prije svega moraju imati koliko-toliko dovoljan broj kliničkih studija. Samo nekoliko beta glukana doista ima barem par kliničkih potvrda u kontekstu prevencije prehlade - kazao je.
Jedna biljka pomaže
- Probiotici isto tako poznaju oštru borbu na tržištu i svjesni smo velikih slabosti u kvaliteti probiotika. Uvijek moramo biti svjesni svojstava soja. Kao što mikrobiom utječe na imunološki sustav, tako i pojedini sojevi imaju različite utjecaje na imunološki sustav. U kontekstu prehlada, primjerice, najviše će nas zanimati sojevi koji pokazuju stimulativnu ulogu prema Th1 imunološkom dijelu sustava i, naravno, zanimat će nas koliko imaju kliničkih studija u željenim indikacijama. Kao i kod lijekova, trebamo paziti kako doza u proizvodu doista i odgovara kliničkim studijama.
I za sam kraj, što je kod biljaka koje poznajemo u kontekstu imunološkog sustava? Biljka koju već desetljećima pratimo je ehinacea. Kod primjene ehinaceje postoji nekoliko tipova ekstrakata: jedni koji su bez alkil-amida te drugi koji sadrže ovu grupu spojeva. Ehinacea, koja sadrži alkil-amide, nije samo 'stimulator' već djeluje i protuupalno. Premda je Europska agencija za lijekove limitirala dužinu trajanja njene primjene, može nam biti zanimljiva u ranim fazama prehlade ili kratkotrajnije prevencije - navodi dr. Marković u svom predavanju.
