Ove jeseni i zime, dok se predviđa da cjepiva protiv covida-19 još neće biti, stručnjaci upozoravaju da bi za mnoge, posebno osjetljive osobe, necijepiti se protiv gripe moglo biti vrlo opasno.

Eurostat navodi da se u Hrvatskoj u jesen 2018. protiv gripe cijepilo 29 posto građana starijih od 65 godina, jedne od glavnih kategorija osjetljivih na ovu sezonsku virusnu bolest. Sezonska procijepljenost protiv gripe u većem dijelu EU-a među umirovljenicima je viša od 50 posto, sve do 68,5 posto u Irskoj, piše N1.

Ono što u kontekstu osjetljivosti na virus gripe vrijedi za starije od dobi od 65 godina, zbog opasnosti od komplikacija, vrijedi i za ostale ranjive skupine, a ove godine još i više, na što posljednjih tjedana, posebno posljednjih dana, upozorava niz stručnjaka iz medicine.

“Mislim da je iznimno važno cijepiti se protiv gripe u ovom trenutku jer je i gripa teška bolest i Covid će biti teška bolest najesen i, ako slučajno dođete u kontakt s oba virusa u istom trenutku, to bi bilo nešto što će organizam jako teško moći izboriti”, izjavio je nedavno Gordan Lauc, član Znanstvenog savjeta Vlade.

Isto to preporuča i znanstvenik Ivan Đikić.

“Preporuka je da trebamo povećati broj cijepljenja protiv gripe ove godine. Objasniti ljudima zašto je to važno”, kazao je Đikić početkom rujna.

A zašto je to tako važno, kako je rekao Đikić, te što bi konkretno značilo da bi dobiti gripu i covid-19 odjednom značilo da bi “to bilo nešto što će organizam teško izboriti”, bez zadrške je nedavno za Forbes objasnio sveučilišni profesor politike javnog zdravstva na Gradskom sveučilištu New Yorka Bruye Y. Lee.

“Iako virus sezonske gripe nije smrtonosan kao Covid-19, ipak može ozbiljno naštetiti, a kod osoba sa slabijim imunološkim sustavom može izazvati smrt”, napisao je Lee u članku za Forbes.

Ako obolite od gripe, to vas može učiniti ranjivijima na Covid-19, a vrijedi i obratno. Infekcija jednim virusom mogla bi oslabiti vaš imunološki sustav, olakšavajući ulazak drugim uljezima, opisao je Lee ono što je poznato mnogima koji običavaju, primjerice, kao komplikaciju gripe, pa čak i obične prehlade, usput zaraditi i bronhitis ili upalu pluća.

Ove godine je istraživački tim s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Stanford otkrio da je 20,7 posto uzoraka oboljelih od SARS-CoV-2 bilo pozitivno na barem još jedan respiratorni patogen. Prema nekim drugim istraživanjima u takvim je slučajevima smrt bila ishod u trećini slučajeva, piše N1.

U svojoj preporuci građanima da se cijepe ove jeseni, Đikić je naveo da Hrvatska ima vrsta cjepiva za narednu sezonu, koja počinje od listopada, uvjetno već od rujna:

“Imamo dvije vrste influence, u oba slučaja imamo dosta kvalitetna cjepiva. Građani trebaju znati koju vrstu cjepiva je Hrvatska kupila. Vjerujem da bi pravilnom komunikacijom građani shvatili da se mogu sigurno cijepiti.”

EU je još početkom travnja objavila preporuke proizvođačima za sastav cjepiva, odnosno protiv kojih sojeva virusa grupe cjepiva moraju biti djelotvorna, sve po preporukama Svjetske zdravstvene organizacije.

“Mi kao obitelj uvijek provjerimo cjepivo i odlučimo kao obitelj hoćemo li se cijepiti”, objašnjavao je Đikić, “i uvijek se cijepimo, naša djeca i mi. Moja preporuka je da se djeca cijepe protiv gripe.”

U tipičnoj sezoni gripe građanima se obično savjetuje cijepljenje u listopadu, kako bi, pod pretpostavkom da će cjepivo izazvati imunološku reakciju organizma koja će osobu zaštiti pola godine, ono štitilo cijepljenoga sve do početka travnja. Do tada je sezona gripe u najvećem dijelu u pravilu gotova, osim još sporadičnih slučajeva.

Postoje i osobe koje su alergične na cjepiva ili koja imaju neke druge zdravstvene probleme zbog kojih su u drugačijem statusu u odnosu na cjepiva, no riječ je o manjem dijelu stanovništva i s time su upoznati njihovi liječnici opće prakse, pa o tome vode računa.

Prema statistikama američkog CDC-a i međunarodnog WHO-a, smrtnost od sezonske gripe u pravilu se kreće oko 0,1 posto. Smrtnost od covida-19 je, pak, prema službenim podacima, u Republici Hrvatskoj oko 1,5 posto. Kombinacija oboljenja ova dva virusa kombinirana, međutim, ne bi, dakako, trebala dovesti do smrtnosti koja bi se mogla izraziti kao puko zbrajanje ili množenje smrtnosti.

Prvi problem je to što jedan virus već sam za sebe rapidno slabi napadnuti organizam, a onda nastupa i drugi, kako je u Forbesu objasnio sveučilišni profesor iz New Yorka. Drugi je problem to što oslabljeni organizam cilja cijeli niz respiratornih infekcija povrh ova dva virusa. Konačno, po zdravstveni sustav uvijek je opasna situacija u kojoj se istodobno pojavljuju dvije epidemije s barem djelomično istim simptomima.

Europska unija objavila sredinom kolovoza da je dogovorila kupovinu najmanje 300 milijuna doza potencijalnog cjepiva protiv koronavirusa tvrtke AstraZeneca, piše N1.

No, sve da se do kraja godine i uspije dobiti cjepivo protiv koronavirusa, potrajat će i dok se proizvede dovoljno cjepiva za više od pola milijarde stanovnika Europe i dok se ljudi cijepe. A virus gripe neće čekati.

Rašireno cijepljenje protiv gripe trebalo bi pridonijeti tome da se dodatno ne optereti bolnički sustav, što je ključna zdravstvena mjera u slučaju pogoršanja stanja s covidom-19. Odatle i izjava profesora Lawrencea Gostina sa Sveučilišta Georgetown u Washingtonu što ga je citirala Hina sredinom prošlog mjeseca:

“Zabrinut sam zbog onoga što nam donosi jesen.”



Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime