Bakteriozni rak ili tumor masline uzrokuje fitopatogena bakterija Pseudomonas syfingae. Ova bakterija je epifit, što znači da je stalni stanovnik grana i debla masline, a upravo to je razlog njene česte pojave i brzog širenja jer i pri najmanjim ranama i ozljedama lako zarazi biljku. Rane biljke nastaju oštećenjem kore masline prilikom vremenskih nepogoda kao što su tuča i velike hladnoće koje uzrokuju smrzavanje, ali i najnormalnijim tretiranjem masline kao, na primjer, rezidbom i berbom. Čovjek se zato smatra glavnim odgovornim za širenje bolesti jer je prenosi zaraženim alatom.
Faktori infekcije rane i širenja zaraze na maslini su temperatura zraka od 18 do 28 °C i vlažnost preko 80 posto. Stoga, u proljetnom i jesenskom razdoblju simptomatične izrasline na maslini pojave se već mjesec dana nakon zaraze. U zimskom razdoblju period inkubacije je nešto duži – prve izrasline pojavljuju se nakon tri mjeseca.
Znakovi zaraze
Znakovi zaraze manifestiraju se u obliku hipertrofija, okruglastih izraslina, odnosno kvrga ili manjih tumora, svijetlosmeđe do smeđe boje veličine od nekoliko milimetara do 3 do 5 centimetara, na granama (najčešće) i deblu masline. Izrasline se vrlo rijetko javljaju na plodovima. Tumorne kvrge se nakon nekog vremena raspadnu, a iza sebe ostavljaju oštećenja u obliku rak rana ili lezija.
Zaražena stabla koje bolest nije u potpunosti zahvatila moguće je, uz stalnu i pažljivu njegu probranim sredstvima, održavati na životu i ubirati plodove. Uznapredovala bolest, pak, uzrokuje zastoj rasta stabla masline, što je posebno velik problem kod mladih nasada.
Opasnost vreba već prilikom uzimanja reznica s potencijalno zaraženih stabala bez prethodne provjere. Posljedica širenja ove bolesti su ogromni gubitci u industriji maslinovog ulja. Dobra vijest je što postoje učinkoviti načini suzbijanja i liječenja raka masline.
Suzbijanje raka masline se provodi preventivnim i agrotehničkim metodama. Prevencija bolesti počinje dobrim i pažljivim izborom sadnica. Preporuča se sadnja otpornih sorti kao što su bjelica, ascolana i levantinka, te izbjegavanje osjetljivih sorti kao što su lastovka, dužica i frantoio. Oblica se smatra srednje osjetljivom sortom masline.
U sklopu preventivnih metoda, iznimno je važno dezinficirati alat prije svake rezidbe. Dezinfekcija se provodi potapanjem alata u 5-6 postotnu otopinu modre galice, 4 postotnu otopinu čistog alkohola ili 20 postotnu otopinu zelene galice (D. Elezović, E. Modun).
Ulomak teksta iz 70. broja časopisa Maslinar.
Maslinarski paket možete naručiti na sljedećem linku
