Na Jadranu u utorak navečer puše umjerena bura. HAK je izvijestio da je zbog jakog vjetra na Jadranskoj magistrali (DC8) između Karlobaga i Svete Marije Magdalene zabranjen je promet za I. skupinu vozila (autobuse na kat, vozila s kamp prikolicama i motocikle).

U 22 sata u Splitu je izmjereno 30°C, baš kao u Zadru, Omišu, Makarskoj, dijelovima Brača… Razlog ovako visokim noćnim temperaturama je upravo bura koja ima fenski učinak.

Temperature zraka u 22 sata (Pljusak.com)

Ovako visoke noćne temperature zraka znače da će i jutarnje temperature biti natprosječno visoke. DHMZ je izdao upozorenje na nadolazeći toplinski val u Dalmaciji, a vrhunac visokih temperatura očekuje nas u četvrtak i petak, osobito u Ravnim kotarima i zaleđu Šibenika.

Kako nastaje fenska bura?

Za razumjeti mehanizam nastanka fenskog vjetra potrebno je objasniti osnovne zakone fizike na primjeru vertikalnog kretanja vjetra. Zrak koji se uzdiže hladi se za 1°C svakih 100m. Zbog hlađenja zraka na određenoj nadmorskoj visini dolazi do kondenzacije vodene pare (nastanak oblaka i oborine).

Tim procesom oslobađa se latentna toplina, pa se daljnjim uzdizanjem zrak hladi po znatno sporijoj stopi od 0,6°C svakih 100m. Obrnut je proces kada se zrak spušta. Zamislimo čest zraka koja se spušta niz padinu. Tlak zraka (pritisak) viši je u podnožju planine nego na njenom vrhu. Spuštajuća se čest zraka tako kreće iz područja nižeg u područje višeg tlaka, te se zbog toga sabija.

To rezultira povišenjem njene temperature i njenim isušivanjem. Ukratko, svaki vjetar koji se spušta niz planinu zagrijava se i isušuje.