Nakon serije Beskrajem svijeta dosad najprodavanijim proizvodom HTV-a, Mario Saletto novinar i snimatelj na 40 tisuća metara 16 mm filma, napravio je seriju reportaža koje ćemo pratiti tijekom 36 polusatnih epizoda, a pod naslovom Jedrima oko svijeta. To je dosad naš najopsežniji opus snimljen na sva tri oceana i na desecima svjetskih mora.
Svi naši jedriličari, pa čak i posade , s jednim jedinim izuzetkom, bili su kontinentalci, pa tako i Mario Saletto- tako je HTV u travnju 1993. najavio nove rado gledane putopisne reportaže, a iste godine i istog mjeseca ostvario se i susret autora zapisa i sjećanja sa ovim izuzetnim putopiscem.
- Ideja je bila krenuti brazdama hrvatskih jedriličara, nautičkih amatera, koji su oplovili svijet ili samo Atlantski ocean poput Nikole Primorca 1870. pa prvog našeg amatera na putu oko svijeta Jože i Renate Horvat sa sinom. Dakle, točno njihovim brazdama -veli Saletto.
- Danas je već više od 15 jedrilica što hrvatskih, što slovenskih s ukupno 60-ak članova posade već prešlo Atlantik. Dodatni je stimulans bio po- jedrilice »Hir 3« kao prve sportske jedrilice (10-metarska) na putu oko svijeta oploviti i Cape Horn, što se smatra najtežim jedriličarskim po thvatom. Snimanje je trajalo tijekom pet kalendarskih godina, a završeno je prošle godine. Uglavnom, ekipa serije Jedrima oko svijeta bila je sastavljena od dva člana ili sam pak sam putovao na ukupno pet naših i jednom britanskom jedrilicom oko svijeta. Dakako, izlazili smo i na kopno.
Čarobna linija
Osim jedrenja što ste tražili na tom dugom putu?
- Istraživali smo onu čarobnu liniju koja razdvaja more od kopna, ali spaja ljude. Istodobno, bio je to pokušaj odgovora na pitanje zbog čega i na čemu? Danas samo bijeli čovjek jedri, što zbog razonode, sportskih rekorda ili vlastita upoznavanja svijeta ili jednostavno hira. Želio sam podsjetiti i na ulogu naših profesionalnih pomoraca na trgovačkim jedrenjacima koji su u austrougarskoj trgovačkoj floti, koja je onda smatrana jednom od vodećih u svijetu, oplovljavali i Cape Horn kao, recimo, kapetan Jakov Leva iz Lošinja, Hrvat koji je 1834. godine oplovio Cape Horn. Tu je i kapetan Adelbrand Petrina na trojarbolnom jedrenjaku »Kontesa Hilda«. Niz godina, od 1906. držao je svjetski rekord u brzini jedrenja iz Jadrana oko Cape Horna do južnih pacifičkih luka. Treći važan razlog jest to, a što je u nas malo poznato, da su Hrvati, posebice Brača- ni, ljudi iz okolice Omiša i Mimica, bili prvi bijeli doseljenici koji su civi-
lizirali Ognjenu Zemlju i Patagoniju pa su čak u neposrednoj blizini Cape Horna, na otočiću Lennox u prosi stoljeću iskopali velike količine zlata. U nastavku putovanja na Pacifiku u Indijskom oceanu pokušali smo govoriti i na pitanje — zašto?
Na leđima kita
Zašto ljudi jedre?
-Da. To je zapravo često iz nužde i pukog preživljavanja. Primjerice domoroci na dalekim izgubljenim otočjima Indijskog oceana. Oni još i danas jedre na .čamcima izdubljem iz debla ili na čamcima koji su spajani konopima ili drvenim klinovima. Jarboli su im od bambusa jedra vrlo često pletena od palmina sušena lista. Bijelom svijetu, pa i nama, nepoznat je podatak da se tereti u Indijskom oceanu između otoka Indonezija, Celebesa, Bornea i Jave još i danas prevoze uglavnom jedrenjacima . To su teretni jedrenjaci dužine 50 metara.
Vjerojatno je na tom putu bilo događaja koji su Vas se posebno dojmili?
-Jedan od najzanimljivijih događaja prigodom snimanja zbio se u Indijskom oceanu na otočju Nusatengara što u prijevodu znači Mali Sundski otoci. Na otočiću Lembata do kojeg smo doplovili domorodačkim čamcem nakon dva dana i dvije noći jedrenja, žive posljednji lovci na kitovi odlaze u lov čamcima s jedri- )d palmina lišća i bambusovim harpunima. Ti čamci dužine 7 metara ni su šivanjem od konopa prirodnih vlakana ili drvenim klinovima a glavni pogon je 12-15 veslača. Oni primitivnim jedrom jedre 7-10 nautičkih milja kroz prolaz između kroz prolaz između otoka Alora i je stalna staza kitova. Tamo se
vraćaju kitovi s mladuncima koji se izlegu oko obala Šri Lanke, pa idu na Atlantik. Veslanjem se približavaju kitovima i uspiju im presjeći put. Harpunar preko jednog dugačkog kosnika zabija bambusov harpun kitu u leđa. Istodobno, ostali veslači skaču kitu na leđa, zatim ga vežu uz bok čamca i tegle ga natrag na obalu, njegovim pogonom. Najveći problem je što ponekad kit udarcem repa jednostavno prepolovi čamac. Zato uvijek love u paru da drugi čamac može spasiti posadu. Ostalo ćete vidjeti u seriji Jedrima oko svijeta.
