Blagdan sv. Nikole, zaštitnika pomoraca, djece i putnika, u Starom Gradu na Hvaru obilježava se na poseban način koji već stoljećima svjedoči o povezanosti otočkog života, mora i vjere. Tradicija poznata kao Oganj sv. Mikule jedan je od najstarijih i najdojmljivijih običaja ovog povijesnog gradića, koji svakog 6. prosinca oživljava duh zajedništva i zahvalnosti.
Povijest ove tradicije usko je vezana uz moreplovstvo, koje je kroz povijest bilo temelj života mnogih obitelji na Hvaru. Sv. Nikola, kojega su Hvarani oduvijek štovali kao svog zaštitnika, bio je svetac kojemu su se pomorci molili za zaštitu na opasnim morskim putovanjima i kojemu su zahvaljivali na sretnom povratku kući. Povijesni zapisi govore o praksi paljenja vatri u čast sv. Nikole još od srednjeg vijeka, kada su ognjevi na otoku služili i kao svjetionici, simbolički osvjetljavajući put pomorcima i plovilima. Ova tradicija se zadržala do danas, a posebno je živa u Starom Gradu, čiji su stanovnici uspjeli očuvati izvornu simboliku običaja.
Pripreme za blagdan počinju nekoliko dana ranije, kada se lokalni mladići okupljaju kako bi prikupili drva za veliki oganj koji se podiže na glavnom gradskom trgu, u blizini crkve sv. Nikole. Navečer, uoči blagdana, okuplja se cijela zajednica kako bi svjedočila paljenju ognja, koje prati molitva i blagoslov svećenika. Vatru često simbolično pale najmlađi, čime se tradicija prenosi na nove generacije, dok stariji pričaju priče o povijesti običaja i njegovoj važnosti za život Starog Grada.
Sam blagdan sv. Nikole započinje svečanom svetom misom u crkvi posvećenoj ovom omiljenom svecu. Nakon mise, održava se procesija ulicama Starog Grada, u kojoj sudjeluju mještani, često odjeveni u tradicionalne nošnje. Kip sv. Nikole nosi se u ophodu, dok se pjevaju prigodne pjesme i izgovaraju molitve za pomorce, ribare i sve koji se oslanjaju na more za svoj opstanak.
Jedan od najdojmljivijih dijelova proslave je blagoslov moreplovaca i njihovih plovila. Na rivi, u društvu svojih brodova, pomorci primaju blagoslov za sretnu plovidbu i zaštitu na moru, dok stariji mještani uz smijeh i poneku šalu prepričavaju zgode iz prošlih vremena. Ova tradicija ima i duboku simboliku zajedništva, jer okuplja cijelu zajednicu, uključujući obitelji pomoraca, ribara i svih onih koji poštuju more kao dar i izvor života.
Danas je Oganj sv. Mikule mnogo više od vjerskog običaja. Iako je sačuvao izvornu duhovnu dimenziju, postao je i dio kulturne baštine Starog Grada te privlači posjetitelje iz svih krajeva. Tijekom proslave često se organiziraju popratni događaji poput izložbi o povijesti pomorstva, glazbenih večeri na kojima nastupaju klape i lokalni izvođači, te prezentacija domaćih proizvoda i suvenira. Ovaj spoj tradicije i suvremenosti čini blagdan sv. Nikole jedinstvenim doživljajem za sve posjetitelje, ali i snažnim podsjetnikom na važnost očuvanja baštine.
Oganj sv. Mikule u Starom Gradu tako ostaje simbol nade, zahvalnosti i zajedništva, povezujući prošlost i sadašnjost kroz jednostavan, ali dirljiv čin paljenja vatre. U vremenu kada se mnogi stari običaji polako zaboravljaju, ova stoljetna tradicija svijetli kao živi plamen hvarske kulture i identiteta.
