Projekt aglomeracije Jelsa–Vrboska–Stari Grad ubraja se među najveće vodnokomunalne projekte na hrvatskim otocima. Obuhvaća izgradnju i rekonstrukciju više od 60 kilometara mreže, 11 crpnih stanica, dva podmorska ispusta i dva uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, a cilj mu je istodobno podići komunalni standard, zaštititi more i osigurati otporniji razvoj otoka Hvara. O široj razvojnoj slici i značenju ovakvih ulaganja ispričao je župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban.
Koliko je ovaj projekt važan za Splitsko-dalmatinsku županiju i zašto ga smatrate strateškim?
Ovaj projekt ima vrijednost koja nadilazi komunalnu infrastrukturu u užem smislu. Kada govorimo o otocima, govorimo o prostorima koji su istodobno iznimno vrijedni i posebno osjetljivi. Svaki ozbiljan razvojni iskorak na otoku mora biti pažljivo planiran, dugoročno održiv i dovoljno snažan da odgovori na potrebe stanovništva, gospodarstva i turizma. Upravo zato projekt aglomeracije Jelsa–Vrboska–Stari Grad smatram strateškim. On donosi novu razinu sigurnosti u osnovnim sustavima bez kojih nema kvalitetnog života ni konkurentnog gospodarstva.
U praksi to znači nekoliko stvari. Prvo, stanovnici dobivaju stabilniju i pouzdaniju infrastrukturu, što je preduvjet za normalan svakodnevni život. Drugo, lokalno gospodarstvo dobiva čvršći oslonac za razvoj, osobito u sredini gdje turizam čini važan dio ekonomije. Treće, ovakva ulaganja pokazuju da otoci nisu razvojna margina, nego prostor u koji se ulaže ozbiljno, planski i s dugoročnom vizijom.
Za Splitsko-dalmatinsku županiju posebno je važno da se otoci ne promatraju samo kao sezonske destinacije, nego kao mjesta života — gdje ljudi rade, podižu obitelji i grade budućnost. Ulaganjem u vodnokomunalne sustave ne rješavamo samo tehnička pitanja, nego gradimo okvir sigurnosti, zdravlja i održivosti.
Na koji način projekt konkretno doprinosi zaštiti okoliša i očuvanju mora?
Zaštita okoliša ovdje nije sporedna korist, nego jedan od temeljnih razloga zašto se projekt provodi. U otočnim sredinama, posebno na krškom području, prirodni resursi iznimno su osjetljivi. Svako nekontrolirano ispuštanje otpadnih voda, svaka zastarjela instalacija i svaki gubitak u sustavu dugoročno opterećuju prostor koji nam je i životna baza i razvojni kapital.
Projekt donosi suvremen sustav prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. To znači da se smanjuje oslanjanje na stara i nedovoljno sigurna rješenja, poput septičkih jama, te se prelazi na sustav koji je nadziran, tehnički pouzdan i usklađen s europskim standardima. Javno objavljeni podaci navode da će se izgradnjom dva uređaja za pročišćavanje osigurati usklađenost s Direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda i očuvati vrlo dobro stanje vodnih tijela na tom području.
To je iznimno važno za more, obalni pojas i podzemne vode. U našem priobalju okoliš nije apstraktan pojam. More određuje kvalitetu života, turističku prepoznatljivost, ribarstvo, prostor za rekreaciju i ukupni identitet lokalne zajednice. Zato je svaki projekt koji smanjuje rizik od onečišćenja istodobno i ekološki i razvojni projekt.
Što ovakva infrastruktura znači za turizam i gospodarsku budućnost Hvara?
Hvar je globalno prepoznatljiva destinacija, ali samo prepoznatljivost nije dovoljna. Ako želite ozbiljnu, stabilnu i održivu turističku i gospodarsku budućnost, morate imati infrastrukturu koja može podnijeti vršna opterećenja i istodobno štititi prostor. Upravo je to vrijednost ovog projekta.
Tijekom ljetnih mjeseci broj korisnika komunalnog sustava višestruko raste. Tada se najjasnije vidi razlika između zastarjelih i modernih sustava. Destinacija koja želi graditi kvalitetu, a ne samo brojke, mora imati pouzdanu opskrbu vodom, siguran sustav odvodnje i odgovorno upravljanje resursima. To više nije pitanje komfora, nego pitanje standarda destinacije.
Očuvano more, uredan komunalni sustav i visoka razina sanitarne sigurnosti izravno utječu na iskustvo gosta, ali i na zadovoljstvo lokalnog stanovništva. Turizam koji ne poštuje prostor dugoročno potkopava vlastite temelje. Turizam koji se oslanja na odgovornu infrastrukturu postaje razvojna snaga koja koristi zajednici. U tom smislu, ovaj projekt jača i konkurentnost Hvara i otpornost cijelog otoka.
Koliko su europska sredstva važna za realizaciju ovakvih projekata?
Bez europskih fondova realizacija ovako velikih projekata bila bi znatno sporija i zahtjevnija. No, europska sredstva nisu samo financijska potpora. Ona potvrđuju da je projekt kvalitetno pripremljen i usklađen s ciljevima zaštite okoliša i razvoja javnih usluga.
Uspješna priprema i provedba takvih projekata pokazuje administrativnu sposobnost i dugoročnu razvojnu viziju na lokalnoj i regionalnoj razini.
Koja je Vaša poruka otočanima kada je riječ o budućnosti ovakvih ulaganja?
Ulaganje u infrastrukturu nije trošak, nego civilizacijska investicija. Iako njegovi učinci nisu uvijek odmah vidljivi, oni traju desetljećima.
Kvalitetna voda, sigurna odvodnja i čišće more donose veću sigurnost i novu razvojnu snagu. Cilj je da Splitsko-dalmatinska županija bude prostor ravnomjernog razvoja u kojem otoci imaju jednake prilike kao i kopno.
Uvjeren sam da će upravo ovakvi projekti biti temelj nove faze razvoja hrvatskih otoka. Razvoja koji je moderan, održiv i usmjeren na čovjeka.
