Stanari jedne zagrebačke peterokatnice već su donijeli odluku o ugradnji lifta, jer je više od polovice suvlasnika dalo podršku toj investiciji. Za vanjsko dizalo zaprimili su ponude u rasponu od 90.000 do 100.000 eura, no zahvaljujući predviđenom modelu sufinanciranja njihov bi financijski udio trebao biti znatno manji.
Prema trenutačnom prijedlogu, trošak bi se dijelio između države, lokalne samouprave i suvlasnika. U većini gradova plan je da svaka strana snosi po trećinu ukupnog iznosa. Zagreb, međutim, razmatra drukčiji model. Ako prijedlog dobije zeleno svjetlo nakon javnog savjetovanja, Grad bi preuzeo veći dio financijskog tereta, doznaje RTL.
"Sudjelovat ćemo sa 50 posto, država sa 30 posto, a sami suvlasnici sa 20 posto. U apsolutnom iznosu za sada u proračunu za tu svrhu imamo osigurano milijun eura, a naravno ako se interes pokaže da ćemo pratiti, odnosno povećati taj iznos", rekao je Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Zagreba.
Split predvidio sredstva, ali u manjem opsegu
Takav model mogao bi zagrebačkim zgradama osigurati povoljniju poziciju u odnosu na ostale dijelove Hrvatske, jer se pri bodovanju prijava uzima u obzir nekoliko kriterija. Među njima su visina gradskog sufinanciranja, broj katova te činjenica žive li u zgradi osobe s invaliditetom, trudnice, roditelji s malom djecom ili stanari stariji od 60 godina. Gleda se i indeks razvijenosti grada u kojem se projekt provodi.
I u Splitu su u proračunu predviđena sredstva za ovu namjenu, ali u manjem opsegu.
"Grad Split je u proračunu osigurao 300 tisuća eura. To radimo u suradnji s ministarstvom graditeljstva i prostornog uređenja. Sigurno da ćemo do kraja godine objavit ćemo detaljne kriterije", kazao je Tomislav Šuta, gradonačelnik Splita.
Uz pitanje novca, sve se češće otvara i tema izvedivosti, odnosno kapaciteta za realizaciju tolikog broja projekata. GSKG, kao najveći upravitelj stambenih zgrada u Hrvatskoj, navodi da već raspolaže značajnim brojem pripremljenih projekata.
"Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo kao najveći upravitelj u Republici Hrvatskoj ima spremno trenutno u ovom trenutku 252 projekta za ugradnju dizala što znači da sljedećih nekoliko godina smo spremni za potporu u programu", rekao je Domagoj Šešok.
"Nikad neće biti dovoljno novca"
Stručnjaci ipak upozoravaju da bi interes građana mogao nadmašiti osigurana sredstva.
"Kad je u pitanju nešto što je građanima jako potrebno i jako to žele - nikad neće biti dovoljno novca. To smo vidjeli i u projektima energetske obnove i u projektima obnove pročelja. Naravno da je novac nedostatan i da je potražnja za takvim projektima ogromna", komentirao je Tin Bašić, suosnivač Zgradonačelnika.
U Ministarstvu graditeljstva procjenjuju da bi već ove godine moglo stići između 500 i 1000 prijava zgrada, no ostaje neizvjesno imaju li tvrtke koje se bave ugradnjom dizala dovoljno kapaciteta za takav opseg posla. Trenutačno je osigurano financiranje za oko 150 do 200 dizala.
"Mi smo osigurali sredstva za 150 - 200 dizala. Ako se pokaže da će interes biti znatno veći i da se to može popratit u smislu ugradnje od strane tvrtki koje to rade, svakako ćemo razmišljat o povećanju budžeta za naredne godine", rekao je Tomislav Jukić, ravnatelj Uprave za provedbu stambene politike i komunalno gospodarstvo u Ministarstvu graditeljstva.
