Od zdravlja srca do održivosti, grah je tihi junak uravnotežene prehrane. Rijetko je da nutricionisti preporučuju jednu namirnicu baš svima. Danas razumijemo da su prehrambene potrebe individualne, da se zdrava prehrana temelji na ravnoteži te da svaka namirnica ima svoje prednosti i mane, piše Science Focus.
Ipak, stručnjaci za prehranu gotovo jednoglasno podržavaju grah. Razlog je taj što su ove mahunarke prepune zdravstvenih koristi, a svaka vrsta ima vlastitu kombinaciju hranjivih tvari. To bi moglo iznenaditi one kojima grah odmah priziva dječju pjesmicu: "Grah, grah, dobar za srce. Što ga više jedeš, više puštaš vjetrove."
No osim nadutosti, evo zašto nutricionisti žele da grah dodate na svoj popis za kupnju — i koje vrste biste prvo trebali odabrati.
Grah je izvrstan izvor vlakana
Jedan od glavnih razloga zašto je grah toliko zdrav jest njegov sadržaj vlakana. Vlakna su hranjiva tvar koje većini nas nedostaje u prehrani, a upravo su ona zajednička svim vrstama graha.
Jedna od najvećih zagovornica graha je dr. Emily Leeming, dijetetičarka i nutricionistička znanstvenica s londonskog King’s Collegea, specijalizirana za zdravlje crijeva. "Grah je pobjednik iz mnogo različitih razloga", kaže ona. "Doista je nevjerojatan — posebno zbog vlakana; 96 posto ljudi u Ujedinjenom Kraljevstvu ne unosi dovoljno vlakana." Statistike su gotovo jednake i u SAD-u, gdje ih ne unosi dovoljno 95 posto stanovništva.
"Grah je tako jednostavan način da povećate unos vlakana", kaže Leeming. Jedna porcija od pola šalice graha sadrži oko 7 do 8 grama vlakana, zajedno sa sličnom količinom proteina. Dodaje: "To je značajan korak prema preporučenih 30 grama vlakana dnevno."
Naravno, ovaj savjet ne vrijedi baš za svakoga. Neki ljudi već unose dovoljno vlakana, a postoje i skupine — poput osoba na low-FODMAP dijeti — kojima dodatna vlakna mogu štetiti.
No za veliku većinu ljudi koji se hrane tipičnom zapadnjačkom prehranom, istraživanja pokazuju da vlakna iz graha mogu značajno poboljšati zdravlje crijeva i metabolizam. Ta vlakna mogu pomoći da se dulje osjećamo siti, podržati raznolikost crijevnog mikrobioma i smanjiti rizik od nekoliko bolesti, uključujući dijabetes tipa 2 i rak debelog crijeva.
