U Hrvatskoj nedostaje radne snage. Nedostaje najmanje 35 tisuća djelatnika u ugostiteljstvu i građevini. Po ovogodišnjoj statistici MUP-a izdano je već 90 tisuća radnih dozvola. Neki žele spriječiti prelazak tih radnika konkurenciji i to zakonski. Nekolicina anonimnih poslodavaca kaže – platimo agencijama da ih zaposlimo i radne dozvole i po 1.500 eura, pružimo im smještaj, a oni ubrzo daju otkaz i odlaze konkurenciji. Iz Novog Sindikata su zgroženi idejom.
"To je umno bolesna ideja. Oni imaju jedan jako dobar i jako lijep način da zadrže tog radnika, a to je da mu daju dobre uvjete smještaja, prehrane, dobre uvjete za plaće i ostalo. Ako ti kupuješ radnika, onda je to trgovina robljem. Gospodo draga, to je trgovina robljem", kaže glavni tajnik Novog sindikata Tomislav Kiš za N1.
Saborska zastupnica Radničke Fronte Katarina Peović zgrožena je. "Treba reći da je robovlasništvo, kmetstvo u Hrvatskoj ukinuto u 19. stoljeću. Ja se iskreno nadam da novi zakoni neće ići u smjeru da se radnika vezuje uz poslodavca", mišljenja je.
Iako u kamere strani radnici s Filipina i Nepala govore sve najbolje o Hrvatskoj, problema svakako imaju. Predstavnik gotovo 20 tisuća Nepalaca u Hrvatskoj, a odnedavno i radnika s Bliskog istoka kaže da ih privlače plaće. “Ovisno koliko su obrazovani. Imaju li srednju stručnu spremu ili fakultet. Kad počnu raditi kao pomoćnici, dobiju manju plaću. Najmanja je 560 eura. Kroz vrijeme većina ima 700 do 1.000 eura plaću. Ako žele dati otkaz, trebaju imati pravo slobodno birati svog poslodavca. U Hrvatskoj je slobodno tržište", kaže Surya Bahdur Thing iz Nepala za N1.
U Hrvatskoj je, ističe Surya, oko 30 posto žena radnika i 70 posto muškaraca. Slični su zanati u njihovoj domovini pa im je lako raditi ono što vole. A kada stvore uvjete, žele dovesti i obitelj. U malu zemlju u kojoj brzo uče svoje obaveze. Ono što im treba izboriti su – njihova prava.
