Situacija u Portugalu početkom godine izgledala je bezizlazno, onako kako je lanjskog proljeća izgledala u Italiji. Kao da su se zakasnjeli prvi pa onda drugi val spojili u jedan. Samo u siječnju je od posljedica zaraze koronavirusom umrlo 5576 osoba, što je 44,7 posto od ukupnog broja preminulih. Više nije bilo prostora ni u mrtvačnicama.
Policijski sat, zatvoreni kafići
– Nema smisla tješiti se da ovo nije najgore što nam se moglo dogoditi. Za koji ćemo se tjedan tek susresti s onim najgorim – zapomagao je portugalski premijer Antonio Costa. No, danas u Portugalu pandemija tek tinja. U posljednjih tjedan dana broj novih slučajeva i tjedna incidencija u slobodnom su padu, 5. travnja Portugal je brojio 159 novozaraženih.
Što se dogodilo?
– Zaista, Portugal je bio jako zahvaćen epidemijom na početku godine, jedna od “najgorih” zemalja članica EU, kod njih su se pojavile među prvima i zaraznije varijante virusa (npr. britanska) koje su se vrlo brzo počele širiti zemljom. No, ubrzo su uveli vrlo restriktivne epidemiološke mjere, kao npr. policijski sat, zatvaranje svih kafića i restorana, obvezno nošenje maski, zabrana okupljanja i sl. Većina je ovih mjera još na snazi i sada zapravo počinje postupno popuštanje s obzirom na to da Portugal također ima problem s cijepljenjem stanovništva. Ovo mi je poznato i zato što je moj doktorand trenutačno na poslijedoktorskom usavršavanju u Lisabonu, pa me povremeno informira o stanju u zemlji i gradu – rekao je za Večernji list prof. dr. sc. Bojan Polić s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
Misli kako je kod nas došlo do prebrzog popuštanja mjera, a s tim i prevelikog opuštanja ljudi u uvjetima kada je još velika većina osjetljiva na virus i kada su prisutne zaraznije varijante (npr. britanska).
– Trenutačno je možda cijepljeno oko 10% stanovništva, od kojeg je većina cijepljena jednom dozom, i to većinom nedavno. Ako tome dodamo da je u kontaktu s virusom do sada bilo oko 25% stanovništva, moja je procjena da trenutno imamo oko 25-30% imunog stanovništva uzevši u obzir činjenicu da nisu svi koji su cijepljeni još razvili dostatan zaštitni imunitet, ali i da stanovništvo koje je došlo u doticaj s virusom nije u određenom postotku dovoljno zaštićeno od virusa (poglavito dio asimptomatskih bolesnika). Dakle, još je oko 70-75% stanovništva osjetljivo na virus. S obzirom na eksponencijalan porast broja oboljelih u posljednja 2-3 tjedna i relativno blage mjere koje su sada na snazi, mislim da ćemo vrhunac ovoga vala tek dosegnuti za tjedan-dva. Kako se bolnički kapaciteti brzo popunjavaju, bojim se da ćemo biti prisiljeni poduzeti restriktivnije mjere od sadašnjih kako bismo obuzdali epidemiju i rasteretili zdravstveni sustav. U ovom su trenutku epidemiološke mjere najvažnije u obuzdavanju ovoga vala epidemije, a treba imati na umu da im treba tjedan-dva da počnu djelovati.
Slaba procijepljenost
- Cijepljenje nam neće previše pomoći u obuzdavanju ovoga vala jer smo s masovnijim cijepljenjem počeli tek ovoga tjedna, a trebaju barem 2-3 tjedna da se pokaže djelotvornost. No, uz striktno pridržavanje epidemioloških mjera (ponajprije osnovnih) i intenzivno cijepljenje mislim da bi se situacija mogla smiriti do polovice svibnja ili lipnja. No, i dalje ćemo morati biti vrlo oprezni. Ljeto će do određene mjere smanjiti pojavnost simptoma bolesti (infektivna doza, boravak na otvorenom i sl.), no neće ga i zaustaviti, kao što to vidimo na primjeru brojnih zemalja koje se nalaze u toplijim zonama. Važno je intenzivno nastaviti s cijepljenjem kako bi što prije što veća populacija bila procijepljena i zaštićena od teških posljedica COVID-19. Naivno je misliti da ćemo tijekom ljeta “moći dozirati” infekciju virusom i tako steći imunitet – misli prof. Polić.
Kako je u utorak objavio Bloomberg pozivajući se na interni dokument Europske unije, očekuje se da će većina zemalja članica do kraja lipnja moći cijepiti većinu svoga stanovništva protiv COVID-19, a Hrvatska je u skupini zemalja koja će imati manje od polovice cijepljenog stanovništva.
