Start-stop sustav, tehnologija koja automatski gasi motor pri zaustavljanju vozila na semaforu ili u prometnoj gužvi, predstavljen je kao ekološko i ekonomično rješenje.
Proizvođači obećavaju smanjenje potrošnje goriva od 3 do 10 posto, a u uvjetima gustog gradskog prometa uštede mogu doseći i do 15 posto. Prema analizama koje objavljuje i Hrvatski autoklub, na godišnjoj razini to može značiti i do nekoliko stotina eura manje troškova za gorivo. Gašenjem motora dok vozilo stoji smanjuje se i emisija štetnih plinova, što je ključan argument u borbi protiv zagađenja zraka u urbanim središtima. Međutim, iza ovih impresivnih brojki krije se druga strana priče koja izaziva ozbiljnu zabrinutost kod vlasnika vozila.
Opterećenje
Glavni razlog za skepticizam leži u dodatnom opterećenju koje sustav stavlja na ključne komponente automobila. Iako proizvođači tvrde da su vozila sa start-stop tehnologijom opremljena ojačanim dijelovima, činjenica je da se anlaser (starter) i akumulator koriste neusporedivo češće nego kod vozila bez ovog sustava. Umjesto nekoliko paljenja dnevno, motor se pokreće desecima puta tijekom samo jedne gradske vožnje. To neizbježno dovodi do bržeg trošenja. Vozila s ovom tehnologijom zahtijevaju posebne, znatno skuplje akumulatore (AGM ili EFB) i izdržljivije anlasere. Kada dođe vrijeme za zamjenu, trošak može višestruko nadmašiti ostvarenu uštedu na gorivu, pretvarajući ekološku mjeru u financijski teret za vlasnika.
Posebno su zabrinuti vlasnici vozila s turbopunjačima. Stručnjaci upozoravaju da naglo gašenje motora nakon dinamičnije vožnje prekida proces hlađenja i podmazivanja turbine, koja radi na izuzetno visokim temperaturama. Ovaj toplinski šok može dugoročno prouzročiti ozbiljna i skupa oštećenja. Preporuka je da se nakon brze vožnje motor ostavi da radi u praznom hodu barem minutu kako bi se turbina ohladila, što start-stop sustav izravno onemogućuje. Upravo zbog toga mnogi vozači preventivno isključuju sustav kako bi sačuvali jednu od najskupljih komponenti modernih motora.
Odluka o korištenju start-stop sustava na kraju ovisi o vozaču, no postoje situacije u kojima je njegovo isključivanje gotovo obavezno. U "kreni-stani" vožnji s vrlo kratkim intervalima zaustavljanja, sustav donosi više štete nego koristi jer je opterećenje na komponente maksimalno, a ušteda goriva zanemariva. Također, pri vrlo niskim vanjskim temperaturama ili kada je motor pod većim opterećenjem, poput vuče prikolice, mudrije je poštedjeti akumulator i starter dodatnog stresa. Iako su proizvođači automobila uložili značajan trud u prilagodbu vozila, vaganje između potencijalne uštede i rizika od skupih popravaka mnoge navodi da pritisnu tipku s oznakom "A" i preuzmu kontrolu nad radom svog motora, prenosi Večernji list.
Odluka ovisi o vozaču
