Nakon predavanja prof. Hrvoja Smodlake u Sveučilišnoj knjižnici u Splitu pod nazivom "Obnova i budućnost marjanske šume – pozitivni primjeri obnove mediteranskih šuma", uslijedila su pitanja posjetitelja.
Profesor je upitan je li se neopreznim premještanjem bolesnih stabala proširio potkornjak na područja gdje ga do sada nije bilo.
VEZANI SADRŽAJ:
- Katastrofalno je to što je oko 40 posto šume obrađeno. Zdrava stabla su oštećena, odnosno oštećena je kora, a to je otvoren ulaz za potkornjaka. Ove godine ćemo vidjeti pravo stanje šume tek u 10. i 11. mjesec - odgovorio je Smodlaka.
"Volonterske akcije bez dovoljno stručnog nadzora"
Bio je i zanimljiv komentar jedne posjetiteljice predavanja o volonterskim akcijama čišćenja na Marjanu. Rekla je da je i sama bila volonterka, ali da je nakon odslušanog predavanja shvatila da se takvim akcijama radi potencijalna šteta.
- Volonteri su donirali svoje vrijeme i trud da bi izvukli iz šume materijal koji će određena tvrtka miljeti. A vidjeli smo u predavanju da mrtvo granje i debla koji padnu na tlo imaju svoju ulogu u budućem životu šume jer upravo oni stvaraju novi humus gdje onda rastu mladice stabla koje je ranije stradalo. Volonterske akcije se očito odvijaju bez dovoljno stručnog nadzora - zaključila je posjetiteljica.
Popriličan broj pitanja bio je upućen Dragici Žaji, magistrici šumarstva iz Hrvatskih šuma.
Upitana je što se treba dogoditi da Marjan bude uređena šuma.
- Da bi vidjeli konkretne pozitivne promjene na šumi, na Marjanu ili bilo kojoj šumi, nije dovoljno nekoliko godina, nego minimalno jedan ljudski vijek. Ja znam da bi vi željeli da Marjan jednom liči na šumu Dundo na Rabu. Da bi se to dogodilo, možda bi ga trebalo prepustiti Šumarskom fakultetu.
"Kako možete gledati sve što se događa na Marjanu?"
Srđan Marinić iz Društva Marjan rekao je da je Šumarski fakultet do sada radio tri plana gospodarenja marjanskom šumom i upitao se što je u cijeloj priči radila Šumarija Split kao dio Hrvatskih šuma.
- Kako možete gledati sve što se događa na Marjanu i nitko ne reagira, zašto? - upitao je Marinić.
- Hrvatske šume u skladu sa svojom ovlastima strukom, znanjem i zahtjevima uvijek su radile ono što se od nas tražilo. Svaki put smo išli na doznaku gdje smo imali ovlaštene inženjere, ustupali smo stručne inženjere Javnoj ustanovi. Nikada nismo izbjegavali biti prisutni kad god se od nas to tražilo. Ne može se gospodariti s nečim što nije u vašoj ingerenciji - kazala je Žaja.
- Kako će se šumom gospodariti u skladu sa šumarskom strukom kada u Javnoj ustanovi od 2005. do 2016. nije bilo šumara? - upitao je Marinić.
Žaja je rekla da je njen prijedlog da JU zaposli deset šumara, što su prisutni pozdravili velikim pljeskom.
Iako su pitanja na momente izgledala kao pravo rešetanje magistrice šumarstva, rasprava se u nastavku ublažila, a dio publike joj je zahvalio što se kao jedina predstavnica struke pojavila na predavanju.
