Na današnjoj Tematskoj sjednici Županijske skupštine SDŽ ispred građanske inicijative "Javno je dobro" govorila je Vladimira Mascarell.
Na samom početku govora se pozvala na članak 20. Ustava: ""Tko se ogriješi o odredbe Ustava o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, osobno je odgovoran i ne može se opravdati višim nalogom.", dodajući kako na to poziva vijećnike.
- Ja o TE Peruća neću reći ništa. Najveći vodni bazen o kojem mi svi ovisimo, mi iz inicijativa, vijećnici, svi koji živimo u Dalmaciji ovisimo o Cetini. Ako se Cetina zagadi, Dalmacija će se iseliti, dakle o tome nemam što razgovarati. Termoelektrana na takvom području je nedopustiva. - rekla je Mascarell, naglašavajući kako su danas prvi put spomenuti obnovljivi izvori energije koji se povezuju s projektom Vis Viva, što pokazuje da su prosvjednici bili u pravu što se tiče ovog projekta.
Projekt temeljen na vjetroelektranama
- Danas, na prvoj prezentaciji, kod prvog govornika, prvi put su nacrtane gomile vjetroelektrana. Mi tvrdimo već odavno da je čitav projekt temeljen upravo na vjetroelektranama, a s obzirom da je riječ o privatniku, sigurno postoji i zarada. Nas ne zanima da li će neki privatnik zaraditi ili ne, to je normalno i vjetroelektrane su privatne. Međutim, od prošle godine ne može se više zarađivati na vjetroelektranama kao dosad jer se zakonska regulativa promijenila. Ide se na to da cijena obnovljivih izvora bude izjednačena s cijenama iz ostalih konvencionalnih izvora. Danas je odluka Hrvatske da prijeđe na obnovljive izvore energije. To će uglavnom biti vjetar.
Da bi mi vjetroelektranu stabilizirali u proizvodnji , morate onoliko koliko imate iz vjetroelektrane, toliko imati rezerve u konvencionalnim proizvođačima. Da li se radi o termoelektrani, nuklearnoj elektrani ili hidroelektrani svejedno je, bitno je da je nešto što ima stalnu proizvodnju.
Današnja situacija je da standardni proizvođači energije moraju ostaviti 30 posto rezerve zato što se kompletna snaga iz vjetrooelektrana mora otkupiti, a ako je nema, onda se nadopunjuje iz rezervi. Znači, 400 megavata iz vjetroelektrane zahtjeva podršku 400 megavata iz stalnog izvora, za čuvanje stabilnosti mreže. Istraživanja su pokazala ako tu stabilizaciju mreže radimo s reverzibilnim elektranama, ne trebamo 400 megavata godišnje, nego samo polovicu - 200 megavata. - kaže Mascarell.
"Onaj tko je vlasnik reverzibilne elektrane, ujedno je i kontrolor kompletnog elektroenergetskog sustava"
- Kolega iz Hidroelektre, Marko Lovrić, je jasno rekao gdje će se raditi termoelektrane u Hrvatskoj, gdje ih je i logično graditi, a to su urbane sredine. Znači, preostaje nam da vjetroelektrane u brdima stabiliziramo s reverziblinim elektranama. To je bogatstvo Hrvatske, imamo visinsku razliku koju možemo iskoristiti i reverzibilne elektrane će tu funkciju ubuduće i obavaljati. Međutim, onaj koji je vlasnik reverzibilne elektrane, taj je ujedno i kontrolor kompletnog elektroenergetskog sustava, a takvi objekti, takvi izvori energije, ne smiju biti u privatnom vlasništvu. Nije bitno da li je onaj tko želi investirati zainteresiran ili nije, hoće li zaraditi ili ne, bitno je da se kontrola elektroenergetskog sustava Hrvatske u budućnosti sigurno bazira na revezibilnim elektranama koje služe za stabilizaciju proizvodnje vjetroelektrana. To znači da to ne može biti nitko drugi osim državnog poduzeća pod državnom kontrolom.
Projekt reverzibilne elektrane Korita
- Za dva dana je prezentacija HEP-ovog projekta reverzibilne elektrane Korita koji zadovoljava potrebe stabilizacije svih vjetroelektrana koje su već izgrađene i koje su u planu za izgradnju sljedećih 10-15 godina. I to je jedino što u ovom trenutku smijemo dozvoliti, javnu kontrolu elektroenergetske mreže. Zbog toga tražimo vijećnike da se iz prostornog plana na bilo koji način izbriše plinska termoelektrana na Perući zato što ugrožava vodu. I kad bi postojala i najmanja mogućnost da se ta voda onečisti, termoelektrana ne bi smjela biti tamo. Mjesto koje je najveći vodni resurs ne bi smjelo biti mjesto gdje se gradi termocentrala, a za reverzibilnu elektranu u Hrvatsku vjerujem da je ona jedini kontrolor, stoga ona mora biti javno vlasništvo. Ovo što kažu da nema projekta, zbog čega se reverzibilna elektrana na Vrdovu proglašava strateškom investicijom, nije točno. Mi imamo projekt, a taj je reverzbilna elektrana Korita, također na Cetini, na logičnijoj lokaciji, s puno manjim troškovima izgradnje. - zaključila je Mascarell.
Ponovila je kako je promocija projektra reverzibilne elktrane Korita za dva dana u općini Otok, te pozvala prisutne da prisustvuju.
