Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 9. sjednici, održanoj 25. siječnja 2017. godine, Prijedlog zakona o koncesijama, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. siječnja 2017. godine.
Konačni prijedlog Zakona usvaja Vlada prije dva tjedna te se isti stavlja u proceduru donošenja.
Priopćenje Pokreta otoka povodom donošenje Zakona o koncesijama prenosimo u cijelosti:
Nakon što je u Splitu najavljena tribina - Jesu li naše plaže i luke stvarno naše, slijedi njegovo prvo čitanje u Saboru.
Drugo čitanje Zakona predviđeno je za neke od narednih sjednica sabora, bio je pri dnu dnevnog reda. No iz nekog se nama nepoznatog razloga, u cijelom ovom kaosu u Saboru oko sastavljanje nove Vlade, isti Zakon naglo premješta na početak dnevnog reda te na raspored dolazi vjerojatno sutra. Ne možemo se oteti dojmu da se nekome izuzetno žuri donijeti ovaj Zakon u kaosu u kojem se Vlada nalazi, dok na otocima kreće sezona i malo se otočana može fokusirati i uključiti u proces kako bi shvatio što se zapravo ovim Zakonom događa i kako će sutra utjecati na njegovu golu egzistenciju na otoku.
Dodatno, prijedlog Zakona nije stavljen u postupak javnog savjetovanja. Prošli prijedlog za vrijeme Oreškovićeve Vlade je bio na savjetovanju i izvješće sa tog savjetovanja je priloženo prijedlogu Zakona, no on je u međuvremenu mijenjan i morao je ići na ponovno savjetovanje no to se nije dogodilo.
Što se zapravo događa donošenjem ovog Zakona i što to znači za otočane, ali i sve koji žive na obali? Ukratko - Zakon o koncesijama proglašava se krovnim zakonom i njime se, između ostalog, uređuju koncesije na pomorskom dobru. Naime, do sada je u Zakonu stalo da ono što nije određeno Zakonom o koncesijama uređuje se drugim Zakonima i propisima dok donošenjem ovog prijedloga Zakona nužno će biti provođenje usklađenja posebnih zakona te drugih izmjena koje uključuju i poslove nadzora. Usklađenje posebnih zakona koji čine sustav koncesija, uključujući i Zakon o pomorskom dobru, s ovim prijedlogom zakona planira se tijekom sljedećih šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o koncesijama.
Dakle, izmjena Zakona o koncesijama nije samo izmjena ovog Zakona već i svih ostalih posebnih Zakona. To je sasvim dovoljan razlog da ga se makne iz procedure jer utječe na previše toga bez uključene javnosti, a na sve gleda samo i isključivo iz financijskog aspekta - pomorsko dobro je od posebnog interesa i stoga zaštićeno Ustavom. Smatramo da ga se ne može, štoviše ne smije koncesionirati samo po naputcima Ministarstva financija.
Nadalje, u članku 35. konačnog prijedloga Zakona o koncesijama sporna je inovativnost ponude kojom se omogućava izmjena redoslijeda kriterija za odabir najpovoljnije ponude kako bi u obzir uzeo to inovativno rješenje. "Inovativno rješenje" nigdje nije jasno definirano te kao takvo može se "slobodno" interpretirati te dovesti do zlouporabe i financijske štete po Republiku Hrvatsku. Predlažemo jasno definiranje "inovativnih rješenja", a s obzirom da je to gotovo nemoguće, kompletno izbacivanje ovakve konstrukcije, te svih ostalih konstrukcija koje neizbježno dovode do slobodnih interpretacija davatelja koncesije.
Člankom 66. i 67. definira se Založno pravo na koncesiji koje ne definira minimalni vremenski rok u kojem ne bi bilo dozvoljeno prenositi koncesiju te založiti koncesije. Time se otvaraju vrata manipulaciji i zlouporabi, te se postojećim sustavom bodovanja samih koncesija (naročito u slučaju pomorskog dobra) omogućava da koncesiju dobije te provodi subjekt upitne ekonomske moći i stabilnosti!
Naime u samom bodovanju koncesija, u slučaju pomorskog dobra, dolazi se do zaključka da subjekt koji pobijedi na koncesijskom natječaju može provesti zacrtane ciljeve tako da založi koncesiju, te da ima samo mali fragment potrebnog kapitala. Na ovaj način se omogućava špekulantima i osobama sumnjivih namjera pristup natječajima.
Ovo je samo dio spornih dijelova predloženog Zakona. Budući da se radi o javnom dobru te o najvrednijim resursima od posebnog značaja za Republiku Hrvatsku i lokalnu zajednicu mišljenja smo da bi trebalo definirati jasne i stroge kriterije.
Nigdje u Zakonu nije predviđeno uključivanje zainteresirane javnosti u postupak procjene opravdanosti koncesije niti u postupak odabira koncesionara-smatramo izuzetno važnim da u tom postupku sudjeluju i predstavnici lokalnih zajednica u kojima se nalazi objekt koncesije kao i predstavnici zainteresirane javnosti koje će imati ulogu monitoringa eventualnih koruptivnih rizika.
Stoga Pokret otoka, sastavljen od brojnih otočnih, ali i priobalnih inicijativa, otočana i građana inzistira na dodavanju članka kojim se Pomorsko dobro izuzima iz Zakona o koncesijama te da se sami Zakon vrati u normalnu procedurui da se provede široka javna rasprava na ovu temu. Koncesije o Pomorskom dobru moraju se rješavati kroz Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama.
