Arhitekt Otto Barić gostovao je u Novom danu kod novinara N1 Tihomira Ladišića. Razgovarali su o planovima za rušenje Vjesnika tri mjeseca nakon požara čije su okolnosti i dalje nerazriješene
Slavonska se vraća u funkciju za 30 dana?
Kako navodi, danas bi trebao početi teći 30-dnevni rok da se podvožnjak na Slavonskoj aveniji ponovno stavi na funkciju.
Za izradu projektne dokumentacije i izvođenje radova uklanjanja nebodera Vjesnika sa zapadnim aneksom odabrana je tvrtka EURCO iz Vinkovaca s kojom će danas, kako je javio HRT, trebao biti potpisan ugovor.
Kako će teći radovi?
"Prvo što će se napraviti je da će se skinuti fasada. Kad se ona skine vjerojatno će se moći pustiti Slavonska u promet. Nakon toga još ima 60 dana da se sruši, dakle do kraja svibnja bi neboder Vjesnika trebao nestati", predviđa Otto Barić.
Kako nastavlja, najopasniji dio je, razumljivo, rušenje same konstrukcije nebodera.
Skidanje fasade, rušenje konstrukcije...
Opisuje i kako će izgledati uklanjanje fasade koji je, kako kaže, jedan od najopasnijih dijelova posla koji se obavlja "i izvana i iznutra."
"To je jedna škakljiva priča. Ako dođe jaki vjetar ili nedaj Bože neki potres, ti dijelovi fasade bi letjeli svugdje tako da mora biti veoma promišljen potez", rekao je i dodao da će skidanje ići odozgora prema dolje, a da će kroz 30 dana ostati samo konstrukcija.
Barićeva pretpostavka je da će radnici tvrtke EURCO dugačkim "rukama" mehanizacije pomalo "grickati" stupove pa ploče od kojih je neboder sastavljen.
Gdje će završiti sva šuta?
Pitanje koje se logično postavlja, svakako je ono odlaganje svog materijala koji sačinjava Vjesnik.
"Kad krene to rušenje, ali i kad se skine sav taj aluminij i staklo od fasade će se morati kvalitetno komprimirati na licu mjesta i odvesti dalje. Tu se pojavljuje jedan ozbiljan problem jer je Grad Zagreb vrlo ograničen, odnosno Jakuševec, koliko ja znam, više nema prostora za to što znači da će se vjerojatno izraditi sekundarni deponij gdje će se on obraditi, a rekao bih da bi ga se oko 90-95 posto moglo reciklirati i ponovno koristiti", ocjenjuje arhitekt koji navodi da će rješavanje konstrukcije i srušenog materijala biti veliki logistički izazov.
Tko će organizirati deponij?
Na pitanje gdje bi se mogao organizirati taj deponij, kaže da je za to primarno odgovoran izvođač koji je preuzeo posao. Napominje da "odlaganje šute ne dolazi u obzir, istočni dio od ulaza u Jakuševec je zatrpan šutom drobljenom nakon potresa. Cijeli taj proces je nekako tajnovit, a nema nikakvog razloga. Po meni je to čisto kao suza; izgorjelo je, treba se riješiti. To je neka neumitnost, life-cycle analysis", zaključuje.
