Istraživači retrospektivne studije objavljene u časopisu JAMA Network Open analizirali su zdravstvene podatke 40.360 odraslih osoba iz okruga Olmsted u Minnesoti, dobivene iz baze podataka epidemiološkog projekta Rochester. Ta baza prikuplja medicinske informacije od ljudi iz tog okruga.
Istraživački tim razdvojio je ispitanike u tri dobne skupine po spolu: 20, 40, i 60 godina. Svaki sudionik je odabran ovisno o tome je li imao jedan od tih rođendana između 2005. i 2014. Studija je prošla i ponovnu kontrolu 31. prosinca 2017, piše CNN, prenosi N1.
Sudionici su dodatno podijeljeni u četiri skupine: one s anksioznošću, one s depresijom, one s i depresijom i anksioznošću i one koji ne pate ni od depresije ni od anksioznosti.
Žene u sve tri dobne skupine i muškarci u dvadesetima koji imaju ili depresiju ili anksioznost i depresiju imaju veći rizik od razvoja kroničnih bolesti u usporedbi sa sudionicima koji ne pate od nijednog poremećaja raspoloženja.
Neke od 15 kroničnih bolesti koje su se pokazale u studiji uključivale su hipertenziju, astmu, kroničnne opstruktivne plućne bolesti i većinu vrsta raka.
„Često mislimo da su mladi ljudi vitalni, zdravi i u formi. Također često mislimo da kronična stanja pogađaju samo starije ljude. Nažalost, za ljude koji se bore s mentalnim bolestima, stvarnost može izgledati mnogo drugačije“, kaže Jasmin Wertz, profesor psihologije na Odsjeku za filozofiju, psihologiju i jezike na sveučilištu u Edinburghu. On nije bio uključen u studiju.
Od svih žena u studiji, one u dvadesetim godinama imale su najveću vjerojatnost da će razviti kronične bolesti ako pate od anksioznosti i depresije: njihov rizik je 61 posto viši od rizika za one koji ne pate ni od anksioznosti ni od depresije. Žene u šezdesetim godinama imale su najmanji rizik ako su patile samo od anksioznosti, s porastom od tek 5 posto u odnosu na one koji ne pate ni od anksioznosti ni od depresije.
Među muškarcima u studiji, oni s anksioznošću i depresijom u dvadesetim godinama imali su najveću vjerojatnost da će razviti kronične bolesti: njihov rizik bio je 72 posto više u odnosu na kontrolnu grupu. Muškarci s anksioznošću u šezdesetim godinama imali su najmanji rizik, smanjen za više od 8 posto.
Moguća objašnjenja razlika
Istraživači nisu mogli utvrditi zašto žene imaju veću vjerojatnost razvoja bolesti od muškaraca, ali postoji nekoliko teorija, kaže autor studije dr. William Bobo, profesor psihijatrije i direktor i konzultant odjela za psihijatriju i psihologiju klinike Mayo na Floridi. „Postoje razlike u spolu kad gledamo u učestalost dijagnosticiranja anksioznosti i depresije i to je moglo odigrati ulogu,“ rekao je.
Vjerojatnije je da će ženama biti dijagnosticirana anksioznost, i više od dvostruko vjerojatnije da će im biti dijagnosticirana depresija, kažu podaci klinike Mayo. Moguće je da ulogu igraju i hormonalni, biološki i psihološki faktori, dodaje Bobo.
Sudionici s anksioznošću i depresijom također su patili od nekoliko kroničnih bolesti, ne samo jedne ili dvije, kaže Wertz.
Još više ljudi je možda pogođeno
Studija nije uključivala kronične bolesti koje su ljudi već imali kad su započeli sa studijom, već su se samo analizirali podaci skupljeni na svakom ključnom koraku, govori Kyle Bourassa, partner u kliničkom centru za gerijatrijsko istraživanje i edukaciju u Sjevernoj Karolini. Bourassa nije bio uključen u studiju.
Netko tko se nalazio u dobnoj skupini od 60 godina možda je imao anksioznost i/ili depresiju većinu svog života i već do te dobi razvio neke kronične bolesti zbog toga, objasnio je. „Bila je dobra odluka donositi konzervativne procjene u studiji, ali ona također može rezultirati u podcijenjivanju posljedica za starije odrasle osobe koje su sudjelovale,“ rekao je Bourassa.
Više od 86 posto sudionika bili su bijelci, što je dodatni limitirajući faktor, kaže Wertz.
Postoje velike rasne i etničke razlike u mentalnom i fizičkom zdravlju, jer ljudi koji dolaze iz tih manjina često nemaju jednak pristup kvalitetnoj zdravstvenoj skrb, dodaje. To znači da ljudi koji pripadaju manjinama možda imaju veću povezanost između anksioznosti i depresije, što bi moglo značiti i viši rizik od razvijanja kroničnih bolesti od onog koji je objavljen, objasnila je Wertz.
Kako umanjiti rizik
Postoje bihevioralne i farmakološke terapije za anksioznost i depresiju, koje su pokazale da poboljšavaju zdravlje pacijenata, kaže Bourassa.
Zaključci ove studije daju naslutiti da bi te terapije također mogle popraviti fizičko zdravlje, pogotovo kod mlađih ljudi, dodaje.
Uključivanje dostatne fizičke aktivnosti, meditacije i sna u dnevnu rutinu također smanjuje anksioznost i depresiju, rekao je Bourassa.
Uz te aktivnosti, izbjegavanje cigareta i učestale konzumacije alkohola može umanjiti rizik od razvoja kroničnih bolesti, govori.
