Danas je Uskrs, najveći kršćanski blagdan, kojim se slavi središnji kršćanski događaj - Kristovo uskrsnuće od mrtvih.
Spomen Kristova uskrsnuća slavi se svečanim misama, koje u većim gradovima predvode nadbiskupi i biskupi, a zbog izvanredne situacije izazvane pandemijom koronavirusa i nemogućnosti vjernika da u svojim crkvama sudjeluju u misnim slavljima i liturgijskim obrednima organizirani su na Uskrs prijenosi svetih misa na tv i radio postajama te društvenim mrežama.
Noć uoči uskrsne nedjelje slavi se vazmeno bdijenje, a mnogi smatraju kako je to najbogatiji liturgijski obred u Crkvi.
Obilježavanju Uskrsa prethodili su dani Velikoga tjedna pa se Crkva na Veliki četvrtak prisjećala Isusove posljednje večere, što je ujedno i spomendan ustanovljenja euharistije i svećeničkoga reda. Veliki petak bio je spomendan Isusove muke i smrti. Taj dan se nisu služile mise nego obilježavala Muka Gospodnja. Velika subota bila je dan Kristova otpočinka u grobu i drugi dan vazmenoga trodnevlja pa je taj dan uvečer Crkva počela vazmeno bdijenje.
Molitve, procesije, obredne vatre, blagdanski spravljena jela i kolači i njihov blagoslov u uskrsnoj košari, bojenje uskrsnih jaja, uskrsno čestitanje i darivanje te pjesme u slavu Uskrsa tek su dio pučkih uskrsnih običaja.
Za Uskrs se odlazi na jutarnju misu ili se na Veliku subotu odlazi na svečano vazmeno bdjenje. Na sam Uskrs tradicijski se blaguje šunka, često domaći kruh, te slastice. Hrana se prije blagovanja odnosi u crkvu na uskrsnu misu gdje je svećenik blagoslivlja, a potom vjernici odlaze kućama na uskrsni objed i slavlje. Tradicijska uskrsna jela su: pinca, sirnica, razne uskrsne pogače ukrašene pisanicama, peciva, kuhana šunka i šunka pečena u kruhu s mladim lukom, hrenom i rotkvicama, kuhana kokoš s domaćim rezancima, kuglof, rožata i dr.
Djeca za Uskrs igraju tradicijske igre u koje su uključene pisanice poput: tuckanja pisanicama, gađanja pisanica kovanicama, traženja sakrivenih pisanica po kući ili u travi izvan kuće i sl. U igri tuckanja jajima, uzme se svoje jaje i izabere se protivnika. Jaja se jedno u drugo tuckaju vrhovima, a pobjednik je onaj čije jaje ostane čitavo i on nastavlja igru. Pisanica pobjednica je ona, koja ostane čitava nakon cijelog kruga tuckanja. U srednjem dijelu gornje Hrvatske, posebice u Prigorju i Zagorju, postoji tzv. pohod raspetnika ili križičara.
Postoji mnogo crkvenih pjesama koje opjevavaju Isusovu muku, raspeće i uskrsnuće. U hrvatskoj uskrsnoj tradiciji najpoznatije su "Kraljice neba", "Uskrsnu Isus doista", "Na nebu zora rudi" i dr. Poznato je oko stotinu skladbi koje se pjevaju kao uskrsne pjesme od Velike subote do Duhova, ali samo 30-ak ih se i danas pjeva.
Blagdan Uskrsa ne slavi se svake godine u isto vrijeme, već u prvu nedjelju nakon prvoga proljetnoga punog mjeseca (uštapa). Budući da prvi proljetni uštap može biti između 22. ožujka i 25. travnja, onda Uskrs može biti samo unutar toga vremena.
Podrijetlo Uskrsa je u židovskom blagdanu Pashe pa su u katoličkoj liturgiji prisutni mnogi biblijski tekstovi koji podsjećaju na izlazak izabranoga naroda iz egipatskoga sužanjstva i prelazak preko Crvenoga mora.
Zbog izvanrednih okolnosti što ih je ove godine prouzročila pandemija koronovirusa pa vjernici ne mogu pohoditi svoje crkve, kardinal Josip Bozanić slavlje će voditi u 10 sati u župi Tijela Kristova u zagrebačkom naselju Sopot, a prijenos će biti na HTV1 i HR1 te na HKR-u.
Prijenos iz hvarske katedrale realizira katedralni radio i Facebook stranica Župa Hvar, dok će se misa iz gospićke katedrale prenositi na Facebook stranici Gospićko-senjske biskupije (10 sati). U 12 sati može se pratiti misa iz šibenske katedrale na Facebook profilu Šibenske biskupije.
Prijenos iz dubrovačke katedrale možete pratiti na internetskoj stranici biskupije, putem osobnog Facebook profila biskupa Mate Uzinića te preko biskupijskog YouTube kanala (10 sati).
U 11 sati je prijenos iz Vatikana, a emitira se na YouTube kanalu Vatican Newsa. Nakon uskršnje mise slijedi blagoslov Svetog Oca Urbi et orbi koji će se od 11:55 prenositi na HTV1 i i HR1.
