Građanska inicijativa "Stanari Zajedno" podnijela je zahtjev Vladi Republike Hrvatske i Hrvatskom saboru za izmjenu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, konkretno članka 73., kako bi se regulirala "deapartmanizacija" stambenih zgrada. Inicijativa, koja je prikupila više od 2.200 potpisa, ukazuje na negativne posljedice masovnog turizma na kvalitetu života lokalnog stanovništva, osobito uz obalu.
Tekst se nastavlja nakon oglasa
Prema izjavama odvjetnice Katje Šesnić, koja zastupa Inicijativu, situacija u turističkim središtima poput Splita i Dubrovnika postala je neodrživa. Stanovnici su suočeni s visokim cijenama nekretnina i najma, a mnogi su prisiljeni napustiti svoje domove zbog nemogućnosti pronalaska pristupačnog stanovanja. Osim toga, lokalne trgovine i obrti su također pogođeni, prisiljeni na seljenje ili zatvaranje zbog visokih najamnina u centru grada.
[Sivo]Peticiju pod naslovom "DA deapartmanizaciji stambenih zgrada - NE masovnom turizmu" možete potpisati i vi na ovoj poveznici. [KRAJ]
Inicijativa predlaže da se zakonom jasno razdvoje pojmovi stana i apartmana, te da se stambene zgrade koriste isključivo za dugoročni najam, dok bi apartmani bili ograničeni na zgrade namijenjene turističkoj djelatnosti. U cilju zaštite lokalnog stanovništva, Inicijativa traži da se ukinu sve postojeće dozvole za iznajmljivanje apartmana u stambenim zgradama.
Uz zahtjev za izmjene zakona, Inicijativa je zatražila i održavanje tematske sjednice u Saboru kako bi se raspravljalo o utjecaju masovnog turizma na lokalne zajednice. U podnesku se također postavlja pitanje prioriteta Republike Hrvatske – zaštita ustavnih prava građana ili profit iznajmljivača.
Ovaj potez Inicijative, kako navode, nije usmjeren protiv privatnih kuća koje tradicionalno iznajmljuju turistima, već isključivo protiv pretvaranja stambenih zgrada u apartmane. Cilj je osigurati dostojanstven život i priuštivo stanovanje za sve građane, osobito za mlade obitelji koje su sve više prisiljene iseljavati iz zemlje.
Inicijativa se nada brzom odgovoru nadležnih tijela i donošenju zakonskih izmjena koje će zaštititi interese lokalnog stanovništva.
Cijeli zahtjev inicijative možete pročitati u nastavku:
NA ZNANJE:
[Sivo] Predsjedniku Republike Hrvatske Zoranu Milanoviću Predsjedniku Sabora RH Gordanu Jandrokoviću SABORSKIM ODBORIMA:
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Odbor za zakonodavstvo
Odbor za europske poslove Odbor za vanjsku politiku
Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Odbor za obranu
Odbor za financije i državni proračun Odbor za gospodarstvo
Odbor za turizam
Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Odbor za pravosuđe
Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku
Odbor za obitelj, mlade i sport
Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske Odbor za ratne veterane
Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Odbor za zaštitu okoliša i prirode
Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu
Odbor za poljoprivredu
Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu
Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove Odbor za predstavke i pritužbe
Odbor za međuparlamentarnu suradnju Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Odbor za ravnopravnost spolova
Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu
SABORSKIM KLUBOVIMA:
Klub zastupnika Centra i Nezavisne platforme Sjevera Klub zastupnika Domovinskog pokreta
Klub zastupnika Hrvatske demokratske zajednice
Klub zastupnika Hrvatske narodne stranke i nezavisnih zastupnika
Klub zastupnika Hrvatske seljačke stranke (HSS), Građansko-liberalnog saveza (GLAS) i stranke Dalija Orešković i ljudi s imenom i prezimenom (DOSIP)
Klub zastupnika Hrvatske socijalno-liberalne stranke i nezavisnog zastupnika Vladimira Bileka
Klub zastupnika Hrvatskih suverenista, stranke Pravo i pravda i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića
Klub zastupnika Istarskog demokratskog sabora (IDS), Primorsko-goranskog saveza (PGS), Unije Kvarnera (UNIJA) i Istarske stranke umirovljenika - Partito Istriano dei pensionati (ISU - PIP)
Klub zastupnika Mosta Klub zastupnika Možemo!
Klub zastupnika nacionalnih manjina Klub zastupnika nezavisni i Fokus Klub zastupnika Nezavisni i HSU
Klub zastupnika Samostalne demokratske srpske stranke Klub zastupnika Socijaldemokratske partije Hrvatske[KRAJ]
[Crveno]ZAHTJEV ZA IZMJENU I DOPUNU ZAKONA O VLASNIŠTVU I DRUGIM STVARNIM PRAVIMA u čl. 73.
te
PRIJEDLOG ZA ODRŽAVANJE TEMATSKE SJEDNICE U SABORU RH POVODOM
ZATRAŽENIH IZMJENA ZV-a, A VEZANO ZA NEGATIVNE UTJECAJE MASOVNOG TURIZMA NA
KVALITETU ŽIVOTA U LOKALNOJ ZAJEDNICI
PODNOSITELJ PRIJEDLOGA: GRAĐANSKA INICIJATIVA ,,STANARI ZAJEDNO,, (u daljnjem tekstu Inicijativa) putem Katje Šesnić, odvjetnice u Splitu[KRAJ]
Inicijativa ,,STANARI ZAJEDNO,, kao što je u medijima više puta objavljeno, prikupila je preko 2.000 potpisa za ,,deapartmanizaciju,, stambenih zgrada.
Svoj zahtjev Inicijativa temelji na činjenici da već više desetljeća lokalno stanovništvo uz obalu zbog masovnog turizma trpi kako zbog nemogućnosti života u centrima gradova i mjesta uz obalu, tako i zbog nedostupnosti osnovnih sadržaja za život, a pogotovo zbog nedostupnosti nekretnina za stanovanje mladih obitelji koji više nemaju gdje niti iznajmiti, a kamo li zbog previsokih cijena kupiti nekretninu.
Naime, činjenica je da Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima nije regulirao što je to stan i koja mu je primarna svrha, te Zakon nije razlučio što je to apartman i koja mu je namjena, niti postojeći Zakon radi razliku između ova dva pravna pojma.
Prije svega Inicijativa želi naglasiti da se Peticija odnosi isključivo na
,,deapartmanizaciju,, stambenih zgrada i ni na koji način se ne odnosi na privatne kuće koje su tradicijski uvijek bile mjesto iznajmljivanja i dodatnog prihoda lokalnom stanovništvu.
Nadalje Inicijativi je jasno da je u konkretnom slučaju došlo do sukoba dva prava i to s jedne strane ugroženog prava lokalne zajednice zbog kojeg je Inicijativa i pokrenula predmetnu Peticiju radi zaštita lokalnog stanovništva od posljedica masovnog turizma, te nasuprot tome s druge strane prihoda, odnosno profita iznajmljivača.
Inicijativa upozorava na činjenicu da je zbog masovnog turizma došlo do iseljavanja stanovništva iz centara gradova pogotovo Splita i Dubrovnika, jer su ti gradovi najviše pogođeni masovnim turizmom, ali se pri tom naglašava da situacija nije ništa bolja niti u manjim gradovima i mjestima na cijeloj našoj obali. Činjenica je da su nekretnine na tržištu dosegle svoj maksimum i da više uopće nisu priuštive lokalnom stanovništvu, jer lokalno stanovništvo više niti ne može dobiti kredit od banke za kupovinu stana, nadalje je činjenica da lokalno stanovništvo ne može sebi više niti pronaći nekretninu za dugotrajni najam, tako da su ovim pogođene pogotovo mlade obitelji i mladi ljudi koji se niti ne mogu osamostaliti, a također ne mogu niti razmišljati o osnivanju obitelji, pa se nažalost iseljavaju i to više ne na periferiju gradova ili u manja mjesta oko većih gradova, nego nažalost izvan granice lijepe Naše.
Osim navedenog problema Inicijativa posebno naglašava da je lokalno stanovništvo pogođeno, jer su zbog masovnog turizma najmovi prostora po centrima gradova postali preskupi, pa su se obrti i trgovine polako preseljavali i preselili svoje lokacije na periferije gradova, a mnogi su za trajno zatvorili. Stoga lokalno stanovništvo iz centra i šireg centra npr. Splita kao drugog najvećeg grada u Republici Hrvatskoj, mora automobilom putovati na drugi kraj grada i po cca 25 i 30 min. a nekada u zimskom periodu i više da bi kupio osnovno za život od žarulja, popravaka kod krojača do školskih potrepština za djecu, dakle u centru ili širem centru drugog najvećeg grada u RH ostalo je samo nekoliko trgovina koje su opremljene hranom, grad Split vrvi sladoledarnicama, restoranima i trgovinama alkoholnih pića, koje su 7- 8 mjeseci u godini zatvorene i obljepljene bijelim papirom, a pri tom moramo imati u vidu činjenicu da nemaju svi automobil, da je taxi skup, a javni prijevoz uz obalu nije dostupan kao u Zagrebu. Ovako slično je i u drugim gradovima i mjestima na našoj obali, ali je ovdje Split kao drugi najveći grad po veličini u RH dat samo kao primjer.
Osim navedenog, činjenica je da turisti ne poštivaju kućni red, da se tu radi osim ružnih scena koje smo svi imali prilike vidjeti u medijima, o svakodnevnom uznemiravanju lokalnog stanovništva, tako naši susjedi po stambenim zgradama ujutro moraju na posao preko pijanih turista koji nisu mogli niti doći do iznajmljenog apartmana, nego su zaspali na stubištu, naši susjedi čiste izmet i ispovraćani sadržaj za turistima, u tim stambenim zgradama žive i djeca i mladi, ali i stari i nemoćni ljudi.
Pri tom se naglašava da je uobičajena praksa da domaćin-iznajmljivač niti ne vidi svoje goste, nego ima poštanski sandučić sa šifrom o kojoj gosta obavijesti i ovaj otvori sandučić uzme ključ od apartmana, a tako ga u sandučić i vrati. Zbog ovakve prakse iznajmljivači niti ne znaju kako se njihovi gosti ponašaju.
U čl. 34. Ustava RH jamči se pravo na nepovrediv dom, a u čl. 35. Ustava RH jamči se štovanje i pravna zaštita svačijeg osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti. Također je čl. 8. Konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčena zaštita prava na dom.
Inicijativa postavlja pitanje jesu li ispoštivana Ustavom RH zajamčena prava stanara stambenih zgrada u odnosu na ponašanja turista koja nisu izdvojena, niti pojedinačna, nego masovna i uobičajena.
Inicijativa smatra da su zbog svega opisanog ugrožena Ustavom RH i Konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčena prava na nepovrediv dom, njihov osobni i obiteljski život, dostojanstvo lokalnog stanovništva i njihov ugled i čast.
Nasuprot naprijed opisanom ugroženom pravu lokalnog stanovništva, iznajmljivači, što se često čuje i putem medija, govore da bi konačnim rješenjem ovog pravnog pitanja došla u pitanje njihova egzistencija.
Prije svega stav Inicijative je da konačnim zakonskim reguliranjem ovog pravnog pitanja ni na koji način ne bi došla u pitanje egzistencija iznajmljivača.
Naime, iznajmljivači bi i dalje mogli iznajmljivati svoje stanove za dugoročni najam čime bi ostvarivali zavidan redovan mjesečni prihod, dakle egzistencija im nikako ne bi došla u pitanje.
Činjenica je da bi iznajmljivači ostali bez razlike prihoda od one koju stvare svake godine kroz iznajmljivanje apartmana - kratkoročni najam do one koju bi ostvarili iznajmljivanjem stanova za dugoročni najam.
Činjenica je također da iznajmljivači na prihod od kratkoročnog najma ne plaćaju nikakav porez osim paušala, dok iznajmljivači koji iznajmljuju stanove na dugoročni najam plaćaju porez.
Činjenica je da su iznajmljivači koji iznajmljuju dugoročno diskriminirani u odnosu na iznajmljivače za kratkoročni najam koji su u povlaštenom položaju što je protivno čl.
- st. 2. Ustava RH.
Inicijativa daje primjer i naglašava da ovo nije prosjek, niti relevantan podatak, nego samo primjer radi jasnijeg uvida u sve rečeno:
na primjer:
- za jedan dvosoban apartman iznajmljivač apartmana zaradi u jednoj godini čistog prihoda cca 40.000 EUR-a
- istovremeno za jedan dvosoban stan iznajmljivač npr. u Splitu zaradi godišnji prihod kada plati porez od cca 12.000 EUR-a
= dakle činjenica je da bi izmjenama zakona iznajmljivači apartmana ostali bez tri puta većeg prihoda i to prihoda na koji ne plaćaju porez
primjer cca 40.000 EUR-12.000 EUR=28.000 EUR
u ovom primjeru bi iznajmljivač apartmana ostao bez prihoda od 28.000 EUR-a na koji ne plaća porez nego paušal.
Stoga, suglasno svemu navedenom Inicijativa postavlja pitanje:
KOJI JE PRAVNI INTERES REPUBLIKE HRVATSKE I KOJE PRAVO JE UGROŽENIJE I KOJE PRAVO REPUBLIKA HRVATSKA ŽELI ZAŠTITI:
- PRAVO GRAĐANA DA OSTVARE ZAŠTITU IZ ČL. 34. I 35. USTAVA RH i čl. 8. KONVENCIJE O ZAŠTITI LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA
ILI
- PRAVO IZNAJMLJIVAČA NA EKSTRA PROFIT (dakle onu razliku u iznamljivanju bez koje bi ostali) NA KOJI NE PLAĆAJU POREZ?
Je li interes Republike Hrvatske da zaštiti lokalno stanovništvo, omogući mladim obiteljima da ostanu u Republici Hrvatskoj i osigura im pravo na dostupno i priuštivo
stanovanje i dostojanstven život ili je interes Republike Hrvatske da zaštiti ovu razliku u prihodu iznajmljivača – ekstra profit (onaj dio zarade bez koje bi ostali kada bi umjesto iznajmljivanja apartmana, iznajmljivali stanove na dugorični najam) koji ostvare svake godine, a da u proračun RH ne uplate niti jednog jedinog centa poreza, osim paušala koji plaćaju. Naglašava se iznajmljivači apartmana ne bi ostali bez prihoda, nego bi ima prihod bio zavidno velik, ali daleko manji nego sada.
Suglasno svemu navedenom, Inicijativa dostavlja Peticiju s potpisima za
,,deapartmanizaciju,, stambenih zgrada, te predlaže da se
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima izmjeni i dopuni u čl. 73. tako da se doda st. 5. koji bi glasio:
5.) Stambena zgrada je u smislu ovog Zakona zgrada u kojoj su sve samostalne uporabne cjeline etažirane i uknjižene kao stanovi i služe isključivo za stanovanje, te daje pravo vlasniku stana da svoj stan može iznajmiti trećim osobama - najmoprimcima za dugoročni najam.
Apartmanska zgrada je u smislu ovog Zakona zgrada u kojoj su sve samostalne uporabne cjeline etažirane i uknjižene kao apartmani, a iste mogu služiti za odmor, kao i za bavljenje turizmom, odnosno iznajmljivanjem turistima za dnevni najam za što je vlasnik apartmana dužan ishoditi posebnu dozvolu nadležnog tijela.
Zgrada može služiti ili za stanovanje - stambena zgrada ili za odmor i bavljenje turističkom djelatnošću - apartmanska zgrada.
te da se u prijelaznim i završnim odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima navede sljedeće:
,,Stupanjem na snagu izmjena i dopuna ovog Zakona prestaju važiti sva izdana rješenja o kategorizaciji osobama koje se bave turističkom djelatnošću iznajmljivanja stanova kao apartmana u stambenim zgradama.''
Također se predlaže Saborskom odboru za zakonodavstvo da odredi i održi tematsku sjednicu na ovu temu, jer je u interesu javnosti, a i sam interes za ovu temu je ogroman, te da se donese zaključak kojim će se predložiti Saboru zatražena izmjena i dopuna Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, odnosno deapartmanizacija,, stambenih zgrada.
Inicijativa dostavlja svoj podnesak Vladi RH i Saborskom odboru za zakonodavstvo, a Predsjedniku RH, Predsjedniku Sabora RH, svim Saborskim odborima i klubovima dostavlja se ovaj podnesak na znanje, jer je se ovo pravno pitanje tiče svih sfera života, odnosi se i na turizam i na gospodarstvo, ovo pitanje je i financijsko pitanje, nadalje ono se odražava na obitelji i na sve ostale društvene odnose, te je to pitanje koje nadilazi stranačku pripadnost i ideologiju, odnosi se na ljude u lokalnoj zajednici koji su orjenitrani i lijevo i desno i na centru ili su apolitični,odnosi se i na ljude koji pripadaju manjinama i ljude koji pripada većini, odnosi se jednako na sve i tiče se života svih koji žive uz cijelu našu obalu, te se stoga predlaže ovom pitanju pristupiti izvan okvira političkoj pripadnosti i ideologiji, jer se radi o egzistencijalnom pitanju lokalnog stanovništva i prava na dostojanstven i miran obiteljski život.
