Hrvatske autoceste pokrenule su implementaciju novog prometno-informacijskog sustava na svojim autocestama, u sklopu kojeg će se postaviti više od 1700 digitalnih kamera za novi sustav video nadzora i videodetekcije. Novim sustavom nadzora i upravljanja prometom dolazi do novog načina nadzora i vođenja prometa duž cijele mreže autocesta, te ustrojavanjem novog Središnjeg centra za nadzor i vođenje prometa autocestama.
Jutros se u ranim satima dogodila prometna nesreća na A1 u tunelu Sv. Rok, u smjeru Zagreba, što je prouzrokovalo kolonu dugu 12 kilometara. Davor Bićanić, šef Središnjeg centra za nadzor i upravljanje prometom kaže kako se prema prvim informacijama radi u sudaru jednog vozila, piše HRT.
- Vozač je izgubio nadzor nad svojim vozilom i sa strane je udario u oplatu tunela, odnosno konkretno na samo ugibalište. Prve informacije sa terena su bile dosta zabrinjavajuće pošto je vozilo bilo dosta uništeno u prometnoj nesreći. Odmah smo u tom trenutku pristupili zatvaranju tunela Sv. Rok u oba smjera. Hitna medicinska pomoć je već kroz nekih 20 minuta i odvezla unesrećene. Radi se o 4 ozlijeđene osobe i prema prvim informacijama radi se o lakšoj nesreći. Tu je bila dosta složena komplicirana vatrogasna intervencija, odnosno intervencija izvlačenja ljudi iz tog vozila pošto je vozilo bilo jako uništeno pa je došlo i do rezanja određenih dijelova vozila, kaže.
U međuvremenu je, dodaje, otvorena autocesta za promet u smjeru Dubrovnika, a kroz kratko vrijeme očekuje se i normalizacija prometa u smjeru Zagreba. U smjeru mora promet je i dalje uobičajeno povećan, tipično za turističku sezonu.
- To su za Hrvatsku dobre brojke, Bićanić kaže kako je za prvih 7 mjeseci u godini prosječni mjesečni dnevni promet u 2019. godini iznosio 15 976 vozila – te brojke su zbog smanjenog turizma pale u 2020. i 2021. godini , dok je u 2022. godini promet povećan za skoro 19 posto, točnije 17 500 vozila. Dodaje i da prvi pokazatelji za kolovoz pokazuju kako će biti izuzetno uspješan što se tiče prometa.
- Kolona je poželjna pojava na hrvatskim autocestama zbog turizma, ali ona treba biti u kontroliranim uvjetima i njome se treba upravljati da bi vozači dobili sigurnost. Strani državljani nemaju problem s kolonama, one su kod njih svakodnevna pojava, no na hrvatskim autocestama kolone kreću početkom 7. mjeseca, a traju do prve polovice 9. mjeseca, kaže Bićanić dodavši kako će se u skorijoj budućnosti krenuti u elektronsku naplatu cestarine, koja bi trebala ubrzati protok prometa, piše HRT.
Hrvatske autoceste pokrenule su implementaciju novog prometno-informacijskog sustava na svojim autocestama, u sklopu kojeg će se postaviti više od 1700 digitalnih kamera za novi sustav video nadzora i videodetekcije. Novim sustavom nadzora i upravljanja prometom dolazi do novog načina nadzora i vođenja prometa duž cijele mreže autocesta, te ustrojavanjem novog Središnjeg centra za nadzor i vođenje prometa autocestama.
- Projekt je sufinanciran sredstvima EU. Zajedno smo u projektu sa zemljama u okruženju – Slovenijom, Italijom, Austrijom i Mađarskom. Kroz taj smo program povukli oko 100 milijuna kuna, i u njega je uloženo jako puno truda. Početkom ove godine krenuli smo s testiranjem sustava, kaže Bićanić te dodaje kako se radovi odvijaju na dvije fronte – prva je zamjena tehnološki zastarjelih analognih kamera sa naprednijim digitalnim kamerama, a drugi dio posla se radi u centrima za nadzor upravljanja prometom koji su najvažniji cestarinski objekti, smješteni uz samu dionicu autoceste i upravljaju određenom dionicom – sve su autoceste pokrivene tim centrima.
Središnja točka je Središnji centar za nadzor i upravljanje prometom u Zagrebu koji ima uvid u rad svih tih centara.
- Informacija s novih digitalnih kamera će uvelike ubrzati reakciju naših operatera koji rade u centrima. U slučaju ove prometne nesreće na Sv. Roku, kamera bi u realnom vremenu dojavila sliku u Središnji centar, a operater bi u svom sustavu dobio mogućnost što napraviti – zatvoriti jednu prometnu traku, zatvoriti tunelsku cijev, ili zatvoriti tunel u oba smjera u potpunosti. Nakon toga bi se prometna signalizacija postavila tako da se korisnicima autoceste objasni o čemu se konkretno radi, objašnjava.
Na temelju podataka svake incidentne situacije, dodaje, radit će se analiza koja će moći pokazati prednosti i mane takvog sustava. „Na temelju toga mi radimo postupanja koja se zatim šalju na teren. Sukladno tome se poboljšava rad samog sustava i rad naših djelatnika. U cijeli postupak će, osim službi Hrvatskih autocesta, biti uključene i vanjske žurne službe poput policije, hitne službe, medicinske pomoći i vatrogasaca.
- Mi ih sukladno potrebi obavještavamo i oni izlaze na teren. Djelatnici Hrvatskih autocesta školovani su za upravljanje ovakvim situacijama kroz program verificiran pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa. Osmislili smo zanimanje Operater za upravljanje cestovnim prometom na autocestama. Naši operateri, njih oko 130 u cijeloj Hrvatskoj, dužni su proći to školovanje nakon kojeg stječu to zvanje. Nakon školovanja, mi unutar sektora svake godine s jednim djelatnikom ponovno prođemo njegovu obuku. Educiraju se svakodnevno, napominje.
Uz veliki priljev vozila na autocestama, prometne nesreće događaju se svakodnevno – najčešće zbog umora. Bićanić kaže kako HAC redovito apelira na vozače da odmore uz autocestu. Veliki problem su, dodaje, korištenje elektroničkih uređaja u vožnji, kao i brzina.
- U dogledno vrijeme ćemo pokušati više utjecati i na to. Uzrok nesrećama nerijetko su i vožnje u alkoholiziranom stanju, kao i vožnja u suprotnom smjeru koje se i dalje događaju unatoč raznim postavljenim signalizacijama. Desi se da netko uđe zabunom, ali nekad zbog raznih oklada krenu u takvu vožnju. Važno je, zaključuje, i dalje educirati vozače kako bi se ovakve i slične situacije svele na minimum.
