Otok Hvar i Stari Grad godinama grade snažan turistički identitet, no sve je jasnije da bez ozbiljne komunalne infrastrukture nema ni ozbiljne turističke održivosti. Projekt vodnokomunalne infrastrukture podiže komunalni standard i omogućuje rast bez dodatnog pritiska na okoliš kroz povećanje priključenosto stanovništva na sustav odvodnje i osiguravanja usklađenosti sa zahtjevima zaštite voda. O turizmu, kvaliteti života i dugoročnom upravljanju razvojem razgovarali smo s gradonačelnikom Vinkom Vranjicanom.
Zašto tvrdite da održivi turizam počinje upravo s infrastrukturom?
Zato što turizam ne počinje samo s lijepom razglednicom, nego s pitanjem može li mjesto dugoročno podnijeti broj ljudi koji prima. Ako ljeti imate višestruko povećanje korisnika sustava, onda se sva stvarna pitanja destinacije vide upravo u infrastrukturi: ima li dovoljno vode, može li sustav odvodnje izdržati opterećenje, ostaje li more čisto, funkcionira li grad bez izvanrednih situacija.
U tom smislu, infrastruktura je temelj održivosti. Ona omogućuje da destinacija raste bez da se pritom urušavaju njezini resursi. Ako je turizam važna gospodarska grana, onda se prema komunalnom sustavu moramo odnositi kao prema strateškoj razvojnoj temi, a ne samo kao prema tehničkoj službi u pozadini.
Kako nova infrastruktura mijenja iskustvo i mještana i gostiju?
Mještanima prije svega donosi veću sigurnost i bolju svakodnevicu. Kada imate pouzdaniji sustav, smanjene rizike od kvarova i bolju zaštitu okoliša, to izravno utječe na kvalitetu života. Ljudi žele osjećaj da njihov grad može odgovoriti na sezonske pritiske bez stalne neizvjesnosti.
Gostima, s druge strane, dobra infrastruktura često ostaje nevidljiva, a upravo je to njezin uspjeh. Čisto more, uredniji javni prostor, viša razina komunalnog reda i stabilna opskrba stvaraju dojam kvalitetne destinacije. Gosti možda ne vide cijevi ni crpne stanice, ali itekako vide funkcionira li mjesto kao cjelina.
Je li po Vašem mišljenju prošlo vrijeme masovnog rasta bez granica?
Apsolutno. Mislim da danas sve ozbiljne destinacije moraju postaviti pitanje mjere. Održivi turizam nije turizam koji samo raste, nego turizam koji zna do koje točke prostor može nositi rast bez narušavanja vlastitih temelja. Hvar, a posebno Stari Grad, ne smiju graditi budućnost na modelu koji troši prostor, identitet i kvalitetu života stanovnika.
Zato su ovakvi projekti važni. Oni ne služe samo tome da “podnesemo više”, nego tome da kvalitetnije upravljamo razvojem. To je velika razlika. Ne radimo infrastrukturu zato da bismo nekritički ubrzavali rast, nego zato da bismo ga učinili odgovornim.
Kako projekt utječe na konkurentnost destinacije?
Danas konkurentnost destinacije ne određuju samo prirodne ljepote ili broj kreveta. Određuje je i sposobnost da osigura pouzdane javne sustave, očuva okoliš i održi visoku razinu usluge čak i u vrhuncu sezone. Destinacija koja to može postaje vjerodostojnija i otpornija.
Za Stari Grad to znači da se možemo pozicionirati kao mjesto koje ozbiljno promišlja svoju budućnost. To je važno i za građane, i za poduzetnike, i za posjetitelje. Svi žele predvidivost, kvalitetu i povjerenje u sustav.
Koja je Vaša razvojna poruka kada govorimo o turizmu i budućnosti grada?
Moja poruka je da je najbolji turizam onaj koji poštuje grad koji ga prima. A da bi grad mogao tražiti poštovanje, mora prvo sam sebi osigurati red, kvalitetu i zaštitu svojih resursa. Ovaj projekt upravo tome služi.
Ne ulažemo samo u mrežu i odvodnju. Ulažemo u mogućnost da Stari Grad ostane autentičan, privlačan i živ grad. Ne samo danas, nego i za desetljeća koja dolaze.
