Ministar zdravstva Vili Beroš danas je u Hvaru. Razgovarali smo s njim, a otkrio nam je hoće li biti zatvaranja na jesen te kako riješiti problem nedostatka medicinskih sestara u splitskoj bolnici, kao i problem ortopeda koji su - na bolovanju.
Kako to da ste danas u Hvaru?
"Izaslanik sam premijera povodom Dana Hvara i sv. Stjepana, ujedno sam i rođeni Hvaranin, stoga sam na neki način došao doma. Velika mi je čast i zadovoljstvo biti tu. Osjećao sam i potrebu kao njihov sugrađanin obratit im se sa riječima zahvalnosti za sve ono što su napravili svojim odgovornim ponašanjem za našu turističku sezonu. Mogu isto tako reći da su upravo odluke Vlade, mjere Stožera i odgovorno ponašanje građana zaslužni što smo iznjedrili jako dobru turističku sezonu.
Dakle, tu sam, bit ću kratko, sutra već odlazim jer još su i dalje mnogi izazovi pred nama, pogotovo pandemijski, virus je još uvijek oko nas. Moramo razmišljati o nalaženju načina suživota s njim. Kao što znate, u ponedjeljak kreće primjena covid potvrda za sustav zdravstva i socijale, jedan veliki iskorak u pogledu pružanja zdravstvene zaštite u bolničkim ustanovama. I oko toga još imamo niz elemenata koje rješavamo i rješavat ćemo u budućnosti. Cilj nam je naći optimalan način suživota s ovim virusom i štetne posljedice umanjiti na najmanji mogući način.
Rekao sam već ranije da nažalost i danas moram konstatirati da od 10 preminulih naših sugrađana, 9 nije cijepljeno, što znači - da su prepoznali dobrobiti cijepljenja, da su mogli biti s nama. To je činjenica s kojom se moramo sroditi i u interesu nam je napraviti sve s aspekta znanja i struke da osiguramo zdravstvenu mogućnost Republici Hrvatskoj. Vlada RH i ja osobno sa svojim timom radimo na tome iz dana u dan, i to nam je uz elemente koji se odnose na reformu zdravstvenog sustava glavni prioritet."
Postali ste ministar zdravstva usred globalne zdravstvene krize. Jeste li zažalili što ste postali ministar?
"Mnogi me pitaju, s obzirom da sam po struci neurokirurg, imam enorman broj operacija iza sebe - zašto sam se odlučio za politiku. Reći ću vam, odgovor je vrlo jednostavan. Kao djelatnik u sustavu, osjetio sam da mnoge stvari nisu dorečene, da smo ušli u tranziciju, da je nismo ni pošteno započeli. Moja odgovornost je, kad mi se već prilika ponudila, bila prihvatiti tu tešku zadaću reforme zdravstvenog sustava. Usput se desilo da je došla i kriza, sretan sam i zadovoljan odgovorom Vlade, Stožera i ministarstva na istu, svjedočimo da nismo bili u situaciji manjka kreveta i respiratora.
Nismo bili u situaciji da nismo mogli pružiti adekvatnu zdravstvenu zaštitu nekom od bolesnika. Iako je zdravstveni sustav velik i trom imao sam sreću, a očigledno smo našli i pravi način sa svojim suradnicima transformirati sustav, prilagoditi ga novim okolnostima, iznjedriti koncept primarno respiracijskih centara, dakle naći adekvatan način odgovora na krizu. Mislim da smo u tome uspjeli. Šire gledajući, mjere u Hrvatskoj nisu bile restriktivne. U onom početnom dijelu bila su limitirana međužupanijska putovanja, ali nismo u drugom i trećem valu imali nikakve značajnije restrikcije, policijski sat, ni značajne restrikcije kretanja, znači mjere su bile balansirane, između zdravstvene sigurnosti i omogućavanja ekonomskog života zemlji. Iznimno sam zadovoljan što smo omogućili svi skupa i građani svojim ponašanjem, i Vlada i Stožer, da smo imali ovako neočekivanu turističku sezonu."
Očekuje li nas zatvaranje kafića na jesen?
"Ukoliko ne bude većih promjena u broju zaraženih, mislim da ne. Naravno, u konačnici gledamo opterećenje zdravstvenog sustava, međutim preliminarni pokazatelj je broj novozaraženih na dnevnoj bazi jer broj hospitaliziranih prati taj broj novozaraženih."
Je li situacija bolja sada kada je dio stanovništva cijepljen?
"Apsolutno, to je ono što želim naglasiti i uskoro vjerujem da ćemo moći izaći s tim podacima, gledajući broj hospitaliziranih u odnosu na broj novozaraženih da je sada manji. Dakle, još kad bi uspjeli apelirati na naše starije sugrađane koji su najizloženiji, mislim da bi rezultati bili još bolji."
Imamo veliki manjak medicinskih sestara u KBC-u Split, radi se o brojci većoj od 200 sestara. Može li se tu nešto napraviti?
"Ako svi skupa upremo, mislim da možemo riješiti tu problematiku. U konstantnom sam kontaktu s ravnateljem KBC-a, on je zadužen de facto za kadrovsku politiku, međutim isto tako i s predstavnicima sestrinske struke. Predsjednik komore medicinskih sestara vrlo je često gost našeg ministarstva, ali ne zbog toga što ga ugošćavamo iz nekih kurtoaznih razloga nego imamo i vidimo ozbiljne probleme u tom sustavu, uključujući broj, naobrazbu sestara. Moramo svi skupa rješavati taj problem.
Sadašnja situacija je refleksija zbivanja i promišljanja i odluka zadnjih nekoliko desetljeća. Moramo sagledati kakvo je sada stanje, ne samo sa sestrama nego i s liječnicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i omogućiti jednostavno dostupnost zdravstvene zaštite. Najmanji problem je u suglasnosti ministarstva koje je apsolutno suglasno sa zapošljavanjima koja su potrebna. Veći problem je u nalaženju medicinskih sestara. Ima to veze s plaćama, ali problem je i u edukaciji. Dakle, ne može Ministarsto zdravstva rješavati izolirano ovako sustavne probleme, potreban je određeni razgovor s drugim participantima, a to i radimo."
Devet od deset ortopeda splitske bolnice je na bolovanju, kontaktirali ste ravnatelja KBC-a Split Julija Meštrovića?
"On je odgovoran za funkcioniranje splitske bolnice. Odgovoran je i za pružanje zdravstvene zaštite građanima, za dostupnost, isto tako i ortopedskog programa. Naložio sam da riješi te probleme. Do mene je došlo nekoliko različitih objašnjenja stanja. Ono što je potrebno je razgovarati. Nitko ne može držati svoju stranu i ne uvažavati drugog. Kada se razgovara, problemi se mogu i riješiti. Koliko čujem, u KBC-u Split su započeli takvi razgovori za koje vjerujem da će vrlo brzo rezultirati unapređenjem stanja. Ukoliko ne, morat ću osobno intervenirati."
Broj hospitaliziranih u splitskoj bolnici i na respiratoru povezali ste s necijepljenima.
"S obzirom da znamo da oni koji su stariji, su izloženiji, pogotovo ako nisu cijepljeni. Njihova šansa za, nažalost, teži oblik bolesti ili smrtni ishod je daleko veća. Svjedočimo velikom postotku necijepljenih u SDŽ. Problem je višestruki, i socijalni i psihološki."
Ministar je Dalmatinac, zašto mu se ne vjeruje?
"Ne znam zašto mu se ne vjeruje, u nekoliko navrata sam rekao, ne morate vjerovati meni, vjerujte matematici, vjerujte struci. Ako dnevno imamo situaciju da umiru necijepljeni sugrađani, da su na respiratoru necijepljeni sugrađani, onda ne znam što ljudima reći. Moraju prepoznati činjenicu da odabirom cjepiva odabiru zdravlje i to je ono što je važno."
Što je s Johnsonom?
"U kontaktu sam sa HALMED-om. Oni analiziraju svakodnevno podatke o nuspojavama svih vrsta cjepiva, tako i Johnsona. U RH nisu zabilježene slične komplikacije, stoga nam ostaje pratiti stanje, sagledavati europsku praksu, odluke EME i u tom smislu na temeljima stručnog i znanstvenog zaključka analizirati i promišljati što i kako. Uvijek se može dogoditi izolirani slučaj, međutim ne možemo se rukovoditi istim, to mora biti sustavnije."
