Anes Podić iz udruženja Eko Akcija iz Sarajeva razgovarao je za Večernji TV s novinarkom Deom Redžić o katastrofi koja je zadesila stanovnike Bosne i Hercegovine, posebno u mjestu Jablanica gdje je selo zatrpano kamenjem i poplavljeno, a ekipe još tragaju za poginulim osobama. - Najteže je u Donjoj Jablanici, tamo je bilo najteže, broj žrtava na čitavom području pogođenom poplavama i odronima prešao je brojku 20, no bojim se da će taj broj idućih dana narasti za još 10 do 15 žrtava. Kada me pitate kako mještani BiH to doživljavaju, moram vam reci da, nažalost, velikog šoka nema jer BiH je stalno u nekim katastrofama. Imali smo 2014. godine katastrofalne poplave, pa smo tada i sada dobili veliku solidarnost ljudi, milijuni su prikupljeni u kratkom vremenu na humanitarnim brojevima.
- Akcija ljudi je humanitarna, no imamo velik problem s reakcijom vlasti. Za razliku od poplava i sličnih katastrofa u drugim Europskim zemljama gdje vlasti odmah kažu da su za neko područje; za unesrećene i sanaciju štete odredili određeni iznos novca, naši će političari reći da će to već jednom biti riješeno. Kod nas se opet sve svodi na pomoć koju će uputiti građani - kazao je Anes Podić. Dodao je da je još uvijek teško procijeniti neki konačan broj žrtava, jer se sada sve bazira na izjavama obitelji, susjeda koji kazuju koga od njihovih nema.
- BiH je vrlo neuređena zemlja, zadnji popis stanovništva smo imali prije 11 godina, a tko zna kada ćemo imati sljedeći popis. Nažalost, nema nade da će biti još preživjelih. Imali smo u Donjoj Jablanici gdje je najviše žrtava, da je poplava nosila kamenje iz kamenoloma; kuće su potpuno zatrpane, a nakon toga i potopljene tako da je teško da je netko tu katastrofu preživio. Srećom, pronašli su dječaka živog, ali to je bilo na samom početku akcija traganja i spašavanja – dodaje sugovornik. I članovi HGSS-a su na terenu u susjednoj državi pomažu na lokacijama gdje je situacija najteža.
- Najveća se katastrofa dogodila u Donjoj Jablanici zbog kamenoloma, ali teško je i u okolnim selima na području Jablanice, Kiseljaka, Vojnice, Kreševa. Te su općine teško pogođene poplavama, a sanacija će trajati godinama, jer su mnogi ostali doslovno bez svega; bez kuća, životinja, pomoćnih objekata, bez automobila. Ta im je nesreća potpuno izmijenila život. No, ono što je najgore, mislim da će ovakve nesreće biti sve češće. Prije 20-ak godina bila je rijetkost da imamo velike šumske požare u kontinentu, a sada ih imalo svake godine, poplave su se događale jednom u 20 do 30 godina, a sada svake godine imamo neke velike poplave. Mi svako nevrijeme očekujemo sa strepnjom - kaže Anes Podić. No, odnos pojedinaca prema prostoru, slaže se sugovornik, dodatni je krivac za katastrofe koje se događaju i to se pokazalo u slučaju kamenoloma.
- Kamenolom je na 200 metara nadmorske visine nas naseljem, nalazi se na 800 metara daljine i kamenolom radi do kraja 90-ih godina. Dakle, četvrt stoljeća on radi, a nema dozvola. Znali i to su znali i načelnik Jablanice, brojni vijećnici lokalnog Općinskog vijeća, znala je policija, znale su inspekcije. Svi su znali i nitko ništa nije poduzeo. To nije jedini takav slučaj. Mi imamo desetine ilegalnih kamenoloma diljem zemlje. Ono što je posebno kod ovoga je njegova lokacija. Jablanica je predivno mjesto, u podnožju visokih planina i u dolini rijeke Neretve, no zbog tog položaja je i jako eksponirana ovim vremenskim nepogodama. Pale su ogromne količine kiše, čak 300-500 litara po kvadratnom metru.
- Dakle, dobili ste u svega par sati skoro pola tone vode po metru kvadratnom i ta je velika količine vode koja je krenula kroz vododerine, prava bujica koja je pokupila tu kamenu branu i zatrpala naselje. To je katastrofa za koju je bilo samo pitanje vremena kada će se dogoditi. No, vlasnik je lokalni moćnik; vidimo sada na snimkama da je okružen nabildanim likovima, jer očito ga je nečega strah. No, zašto su vlasti bile uplašene, to je pitanje za njih i to je pitanje koje se treba postaviti ovoj vlasti i onima prije njih. Zašto još dopuštaju da u BiH cvjetaju ovakvi ilegalni biznisi. Dakle, vlasnik ovog kamenoloma nema nikakve papire; netko je tu nakon rata uzeo bager, prokrčio šumu i eksploatira kamen, a nitko ne reagira. I to nije jedini slučaj, imamo desetine sličnih primjera - kazuje sugovornik i dodaje da je u BiH strahovit problem funkcioniranja pravosudnih organa.
- To je nama najveći problem. Sada imamo slučaj u kanjonu rijeke Neretve, samo malo južnije, popularne su solarne elektrane, a vlasti su dale privatniku na šumskom zemljištu da gradi solarnu elektranu na čak 7 km kvadratnih!. Kada se takve kiše dogode na tom području, na 7 milijuna kvadratnih metara gdje nema više šume, kada to pomnožite s 300 ili 400 kilograma snage vode, morate se pitati gdje će ta voda završiti. Ovo je priča koja još traje i nadamo se da se taj monstruozni projekt neće dogoditi, jer je još u javnoj raspravi. Nama energija treba, BiH je sve pustija zemlja i moguće je pronaći lokacija za takvo što, ali ne negdje gdje netko želi, ne da moćnik samo zagradi neku zemlju i onda ga vlasti pokriju papirima.
