Don Marko Đurin, rektor Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu od 2020. godine, u povodu Cvjetnice i Velikog tjedna dao je izjavu za Dalmaciju Danas, istaknuvši važnost ove ustanove za hrvatske svećenike i vjernike u talijanskoj prijestolnici.
Prije nego što je preuzeo dužnost rektora, od 2013. godine obnašao je službu vicerektora iste ustanove.
Kako je pojasnio, Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima mjesto je boravka hrvatskih svećenika koji u Rim dolaze na poslijediplomski studij.
"Naš Zavod je kuća za hrvatske svećenike koji dolaze ovdje u Rim na poslijediplomski studij. Uz Zavod je vezana i hrvatska crkva svetog Jeronima i to je mjesto okupljanja Hrvata koji žive u Rimu, iako Hrvata u Rimu nema baš jako puno. Međutim, crkva je najčešće jako dobro ispunjena kada u Rim i Vatikan dolaze naši hodočasnici iz domovine Hrvatske. Ovdje se nastavlja hrvatska prisutnost koja traje od 1453. godine. Tu smo kao Hrvati, kao hrvatski narod, neprekidno na ovom mjestu od te godine. Imamo ovdje i razne druge institucije. Ovo je kuća koja prima hrvatske svećenike i sada ovdje imamo 24 svećenika iz Hrvatske koji su na studiju i koji ovdje borave te pohađaju razna papinska sveučilišta", kazao je Đurin za Dalmaciju Danas.
FOTO Splitski srednjoškolci na Cvjetnicu u Rimu i Vatikanu
Mjesto okupljanja Hrvata i hodočasnika
Uz svoju obrazovnu i duhovnu ulogu, Zavod i crkva sv. Jeronima imaju i posebno značenje za hrvatsku zajednicu u Rimu. Iako ondje ne živi velik broj Hrvata, ova crkva redovito postaje središnje mjesto susreta vjernika iz Hrvatske, osobito u vrijeme kada brojni hodočasnici dolaze u Rim i Vatikan.
Đurin posebno naglašava kontinuitet hrvatske prisutnosti na tom mjestu, koja traje stoljećima i svjedoči o dubokim povijesnim, kulturnim i vjerskim vezama hrvatskog naroda sa Svetom Stolicom.
Cvjetnica otvara Veliki tjedan
Podsjetimo, Cvjetnica i Veliki tjedan važan su dio kršćanske priprave za Uskrs.
Cvjetnica se slavi u nedjelju prije Uskrsa i njome se obilježava Isusov svečani ulazak u Jeruzalem. Prema evanđeoskom izvještaju, narod ga je tada dočekao mašući palminim i maslinovim granama, zbog čega vjernici i danas na taj dan u crkvu nose grančice na blagoslov. Cvjetnica je ujedno i početak Velikog tjedna, jednog od najsnažnijih i najdubljih razdoblja u crkvenoj godini.
Dani tišine, molitve i nade
Veliki tjedan obuhvaća posljednje dane korizme i vodi vjernike kroz spomen na posljednje dane Isusova zemaljskog života, njegovu muku, smrt i uskrsnuće.
Najvažniji dani Velikog tjedna su Veliki četvrtak, kada se vjernici prisjećaju Posljednje večere, Veliki petak, koji je posvećen spomenu na Isusovu muku i smrt na križu, te Velika subota, dan tišine, sabranosti i iščekivanja uskrsne radosti.
Uskrs, kao najveći kršćanski blagdan, vrhunac je cijelog Velikog tjedna. Njime se slavi Isusovo uskrsnuće, pobjeda života nad smrću, svjetla nad tamom i nade nad beznađem. Upravo zato dani koji mu prethode za vjernike nisu samo liturgijski spomen, nego i poziv na osobno promišljanje, molitvu, pomirenje i obnovu vjere.
Cvjetnica tako otvara put Velikom tjednu, a Veliki tjedan vodi prema Uskrsu – blagdanu koji u središte stavlja poruku novoga života, nade i duhovne obnove.
