Uređenje Žnjanskog platoa, jednog od najvrijednijih splitskih javnih prostora, izazvalo je brojne reakcije, a među njima se istaknula objava dr.h.c. Berislava Borovine, osnivača građevinske tvrtke Spegra i diplomiranog inženjera građevine, koji je na svom Facebook profilu iznio niz snažnih poruka i kritičkih osvrta na sve što se proteklih desetljeća događalo na toj lokaciji.
“Uređenjem Žnjanskog platoa privodi se, KONAČNO, javnoj namjeni jedan prostor nasilno uzet od mora”, napisao je Borovina, naglasivši kako je riječ o prostoru koji je simbolizirao "našu neorganiziranost, samovolju, nebrigu za okoliš, ekocid nad prirodom izazvan nekontroliranim nasipanjem građevinskog otpada, a nakon toga svim čarolijama našeg mentaliteta – od nelegalne gradnje do samovoljnog prisvajanja umjetno stvorenog prostora."
"Najvažnije što se dogodilo – zakon se konačno počeo primjenjivati"
Borovina ističe kako je ključna promjena nastupila tek kad je donesena politička odluka da se zakon počne primjenjivati.
“Najvažnija stvar koja je učinjena tom prostoru bila je odluka da se konačno zakon počne primjenjivati na tom umjetno stvorenom prostoru i ukloni sve do tada nelegalno izgrađeno”, naglašava.
Dodaje da, s građevinskog aspekta, radovi nisu osobito kompleksni te da ne razumije zbog čega se stvorila takva medijska pompa oko svega.
“U građevinskom smislu svi radovi na uređenju Žnjanskog platoa su rutinski, jednostavni, nisu ni po obliku ili dimenzijama komplicirani da bi bili vrijedni posebne pažnje, pa me osobno čudi ta velika pompa koja je stvorena oko uređenja, a pogotovo sam šokiran cijenom koštanja ceremonije otvaranja. Spominje se cifra od 300.000 eura – to je baš bolesno velika cifra. Što to mi u stvari slavimo?”, upitao se.
"Jedino što možemo slaviti je da smo sakrili sramote"
Borovina smatra da je sve drugo osim dolaska pape Ivana Pavla II. i sadašnjeg uređenja – za zaborav.
“Možemo jedno slaviti – što smo konačno uspjeli sakriti sve naše dosadašnje sramote i slabosti kojima je Žnjan prebogat. Jedine dvije dobre stvari koje je taj prostor doživio su dolazak Svetog Oca Ivana Pavla II. i misa koju je tu predvodio te skorašnje otvaranje za javno korištenje. Sve ostalo treba što prije zaboraviti – ne ponovilo se.”
Neiskorišteni kamenolomi Žrnovnica i Srinjine
U zaključku, Borovina poziva na odgovorno korištenje prostora, ali i na promišljanje o budućem gospodarenju građevinskim otpadom.
“Nama kao žiteljima Splita ostaje obaveza da svojim civiliziranim ponašanjem i brigom dobrog gospodara koristimo taj javni resurs, a gradskim poglavarima ‘domaći zadatak’ da hitno promisle i iznađu rješenje gdje bi se mogao u budućnosti deponirati materijal iz iskopa, zemlja, građevinski i drugi inertni otpad.”
U tom kontekstu ističe i konkretne lokacije:
“U zoni ingerencije Grada Splita postoje dva zatvorena kamenoloma, Perun i Srinjine, koji kao otvorene rane narušavaju krajolik i vape za nekim smislenim rješenjem za taj prostor.”
Borovinina objava odjeknula je na društvenim mrežama, jer u suštini ogoljuje dugogodišnje neuspjehe i propuste u upravljanju splitskim obalnim prostorom – dok istovremeno poziva na odgovornost, zakonitost i zdrav razum.
