Hrvatska će u prosincu sedmi put birati na predsjedničkim izborima, a malo je vjerojatno da će u prvom krugu izabrati, tako da ćemo predsjednika ili predsjednicu dobiti 2020. Dnevnik Nove TV posljednja je dva dana, nakon što su svoje kandidature istaknuli Miroslav Škoro i Zoran Milanović, proveo prvo veliko istraživanje raspoloženja birača na uzorku od 1000 ispitanika.
Naime, redoviti CROBAROMETAR koji objavljuje DNEVNIK NOVE TV provodi se od 1. do 20. u mjesecu, no on je tek manjim dijelom obuhvatio Milanovićevu objavu predsjedničke utrke, a nikako i objavu Miroslava Škore da ulazi u utrku za Pantovčak. U tom je istraživanju, primjerice, bilo 12 potencijalnih kandidata. Za Kolindu Grabar-Kitarović glasovalo bi 36 posto birača, za Zorana Milanovića 21 posto, Miroslava Škoru 12 posto te za Mislava Kolakušića njih 11 posto. Svi ostali nisu dobivali više od 3 posto glasova.
OVAKO TO IZGLEDA SADA
Kolinda Grabar-Kitarović dobiva 37,1 posto birača, Zoran Milanović može računati na njih 31 posto. Miroslav Škoro trenutačno ima potporu od 19,5 posto, a Mislav Kolakušić je na 6,4 posto. Ivan Pernar u utrci za Pantovčak trenutačno može računati na 3,1 posto. Ostali kandidati dobivaju 2,8 posto.
TKO MOŽE RAČUNATI NA ČIJE BIRAČE
Predsjednica može računati na dominantno birače HDZ-a, točnije njih 81,8 posto koji će za nju glasovati. Tu je i 51,6 posto birača MOSTA, zanimljivo i 30,1 posto birača Suverenista svoj glas će dati predsjednici, ali i 21,4 posto birača Živog zida.
Zoran Milanović može računati na 80,2 posto birača svoje stranke SDP-a, tu je i 80,1 posto birača Amsterdamske koalicije, ali i 22,5 posto birača Živog zida.
Miroslav Škoro ima potporu Suverenista, njih 69,1 posto će glasovati za njega, ali i Neovisnih za Hrvatsku čijih će 60,1 posto birača za njega dati svoj glas. I on ima značajnu potporu birača Živog zida, njih 23,5 posto glasovalo bi za Škoru, ali i birači Mislava Kolakušića, njih 27 posto.
Mislav Kolakušić tako je izgubio više od 40 posto svojih birača u predsjedničkoj utrci i sada može računati samo na njih 52 posto.
PREDSJEDNIČKI IZBORI 2. KRUG
U drugom krugu, ako uđu Kolinda Grabar-Kitarović i Zoran Milanović, pobjeđuje predsjednica s potporom od 56,1 posto prema 35,9 posto, a ni za koga ne bi glasovalo njih 4,2 posto, ne zna njih 3,8 posto.
Predsjednica dobiva sve birače od HDZ-a, tu je i 79,9 posto birača Suverenista, do 63 posto birača Mislava Kolakušića te većine birača MOSTA i Živog zida. 73 posto birača Miroslava Škore glasovalo bi za predsjednicu u drugom krugu. Njih 12,3 posto glas bi dalo Milanoviću, a isto je i s biračima Mislava Kolakušića, njih 52 posto glas bi dalo Kolindi Grabar-Kitarović, a 19,7 posto Milanoviću.
Predsjednica pobjeđuje i Miroslava Škoru u drugom krugu, istina omjerom 50,2 posto prema 35,5 posto. Nikoga ne bi u tom slučaju biralo 9,2 posto birača, a ne zna njih 5,1 posto.
Tu je zanimljivo kako bi ljevica glasovala i tako 42,4 posto birača SDP-a svoj bi glas dalo predsjednici, a njih 32,7 posto Škori. Amsterdamska koalicija s 32,3 posto predsjednici, a 31,4 posto Škori, ali zato njih 35,3 posto ne bi izašlo na izbore.
37,8 posto Milanovićevih birača glasovalo bi za Kolindu Grabar-Kitarović, njih 33,1 posto za Škoru, a 23 posto ne bi izašlo na izbore i ostalo bi doma. Kolakušićevi birači bi većinom glas dali Kolindi Grabar-Kitarović, njih 41,9 posto, a 21,8 posto glas bi dalo Škori.
Najzanimljivije izgleda utrka Milanović - Škoro. U njoj Škoro dobiva 48,6 posto, a Zoran Milanović 41,1 posto. Nikoga ne bi izabralo 6,5 posto birača, a ne zna njih 3,8 posto. Škoro ima birače od Suverenista do HDZ-a, MOSTA i Živog zida. Milanović uglavnom SDP-a i Amsterdamske koalicije.
Birači predsjednice Grabar-Kitarović, ako ona ne uđe u 2. krug, znaju kome dati glas. To je Miroslav Škoro za kojega bi glasovalo 65,8 posto birača predsjednice, a njih 17 posto glasovalo bi za Milnovića, 13 posto ne bi izašlo na birališta.
Kolakušićevi birači bi većinom glas dali Miroslavu Škori, njih 48,5 posto, a tek manji broj 21,9 posto Zoranu Milanoviću.
NAPOMENA
Istraživanje je ekskluzivno za Novu TV provela agencija IPSOS, CATI metodom, 26. i 27. lipnja, na uzorku od 1000 ispitanika. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,1%, a za rejtinge predsjedničkih kandidata 3,8%.
