Među brojnim promjenama koje su se dogodile od 1. siječnja nalaze se i povoljniji uvjeti za ostvarivanje prava na novčane naknade, ali i druge promjene koje će zanimati nešto manje od 95.000 građana u evidenciji nezaposlenih HZZ-a
Izmjene i dopune Zakona o tržištu rada, koje su prošle javno savjetovanje još u rujnu prošle godine, donijele su povećanje osnovica za stjecanje naknada za nezaposlenost. Pravo na naknadu koristi nešto manje od 22 posto nezaposlenih. Naknada za prvih 90 dana ostala je na 60 posto utvrđene osnovice, no za razdoblje od 91. do 180. dana nezaposlenosti povećana je s 30 na 35 posto osnovice, ali pod uvjetom da ne može biti veća od 40 posto prosječne neto plaće isplaćene u prošloj godini. Naknada za nezaposlenost nakon 180 dana ostaje na 30 posto osnovice.
Inkluzivni dodatak ili invalidska mirovina više nisu zapreka...
Kako je bilo i najavljeno, u osnovicu, koja je zapravo prosjek bruto plaće u razdoblju od tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa, uračunavaju se od 1. siječnja i naknade plaća, piše tportal. Uz to, prekid tromjesečnog razdoblja nezaposlenosti, o kojem ovisi visina naknade, ne računa se na dane vikenda i blagdane. Istovremeno, omogućen je nastavak isplate preostale novčane naknade, ali samo ako radni odnos prestane sporazumnim raskidom ugovora.
Da bi nezaposlene osobe u raznim životnim situacijama mogle lakše doći do naknade, uvedene su neke ranije najavljene promjene. Tako, primjerice, inkluzivni dodatak ili invalidska mirovina više nisu zapreka da nezaposlena osoba primi naknadu u punom iznosu. Uz to, osobe mlađe od 30 godina na naknadu imaju pravo ako su u posljednja 24 mjeseca bile nezaposlene šest umjesto dosadašnjih devet mjeseci.
Prilikom određivanja iznosa naknade u obzir će se uzimati samo razlog prestanka posljednjeg radnog odnosa, s time da treba reći da zaposlenik ne smije sam dati otkaz. Uz to, nezaposlene osobe koje su upućene na osposobljavanje ili profesionalnu rehabilitaciju imaju pravo na naknadu i tijekom trajanja tog osposobljavanja ili rehabilitacije. Na stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje među popisom svih izmjena stoji da korisnici prava, prema ranijoj verziji Zakona o tržištu rada, neće moći računati na povećanje naknada i druge olakšice po tom pitanju. Iz HZZ-a navode da će se svi postupci pokrenuti prije stupanja na snagu izmjena i dopuna tog zakona dovršiti po staroj verziji.
Više nije nužno da nezaposlena osoba nije upravitelj zadruge
Promijenjeni su i uvjeti za prijavu u evidenciju nezaposlenih. Tako se više neće tražiti podaci iz Registra osiguranika o tome da osoba ne ostvaruje mjesečne prihode te da ne obavlja domaću radinost ili sporedno zanimanje prema posebnom propisu. Uz to, više nije nužno da nezaposlena osoba nije upravitelj zadruge, predsjednik, član uprave, izvršni direktor trgovačkog društva ili likvidator. No za upis u evidenciju nezaposlenih bitno je da ne ostvaruje pravo na rodiljnu, roditeljsku ili posvojiteljsku poštedu od rada, odnosno rodiljnu, roditeljsku ili posvojiteljsku brigu o novorođenom djetetu po posebnom propisu, te da ne obavlja stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa.
U evidenciju nezaposlenih se od 1. siječnja mogu prijaviti i državljani trećih zemalja kojima je prestao radni odnos u Hrvatskoj, ali samo ako im u tom trenutku traje privremeni boravak. Pritom uvjet prijave u evidenciju nema veze s pravom na novčanu naknadu za nezaposlene. Za strance pravo na naknadu prestaje istekom privremenog boravka, piše tportal.
