Predsjednica Moldavije Maia Sandu izjavila je da bi, ako se pitanje ikada nađe na referendumu, glasala za ponovno ujedinjenje Moldavije s Rumunjskom. U razgovoru za britanski podcast The Rest is Politics poručila je kako je sve teže maloj državi poput Moldove "preživjeti" samostalno – kao demokracija i suverena država – te odoljeti pritiscima Rusije.
Moldavije, zemlja s oko 2,4 milijuna stanovnika smještena između Rumunjske i Ukrajine, posljednjih je godina sve češće na meti ruskog hibridnog ratovanja, uključujući dezinformacije i pokušaje manipulacije izborima, piše Politico.
"Ako bude referenduma, glasala bih za ujedinjenje s Rumunjskom", rekla je predsjednica, naglašavajući da aktualni globalni i regionalni razvoj događaja dodatno otežava položaj Moldavije. "Pogledajte što se danas događa oko Moldavije. Pogledajte što se događa u svijetu", dodala je, uz ocjenu da je malim državama sve zahtjevnije održati demokratske institucije i suverenitet, posebice pod pritiskom Moskve.
Oko dvije trećine građana Moldavije protivi se ujedinjenju
Povijesno gledano, Moldavije je bila dio Rumunjske od 1918. do 1940. godine, kada ju je anektirao Sovjetski Savez. Neovisnost je proglasila 1991. nakon sloma komunističkog bloka.
U međuvremenu, europski put zemlje i dalje je u središtu politike u Kišinjevu. Na referendumu 2024. tijesna većina građana – 50,4 posto – podržala je članstvo u Europskoj uniji, u glasovanju koje su obilježile tvrdnje o ruskom upletanju. Istodobno je predsjednica osvojila novi mandat s približno 55 posto glasova, pobijedivši proturuskog protukandidata, javlja Politico.
Iako je osobno izrazila podršku mogućem ujedinjenju, predsjednica je priznala da ta ideja trenutačno nema potporu većine u Moldavije. Za razliku od toga, pristupanje EU-u, za koje je zemlja podnijela zahtjev 2022., ocijenila je "realnijim ciljem".
Prema anketama, oko dvije trećine građana Moldavije protivi se ujedinjenju s Rumunjskom, dok je potpora toj ideji tradicionalno viša na rumunjskoj strani granice.
