UZALUDNI POKUŠAJI IZVLAČENJA Brod Istranka, kulturno dobro, opet na dnu

Nažalost, starom i neodržavanom brodu nikako ne ide u korist loptanje onih koji imaju ovlasti, ali pojma o pomorstvu, kulturnim vrijednostima, kao ni brodovima nemaju


Austrougarska carska jahta Istranka, jedini preostali brod s Prvim svjetskim ratom ugasle monarhije, i treći put je završila na dnu mora. Nevjerojatna priča o brodu na kojem se doslovno ispisivala povijest, posljednjih godina preživljava i dijeli mučnu sudbinu dobrog dijela Hrvata, propadajući u mulju i na dnu, uz (ne)brigu (ne)odgovornih institucija. Nakon što je u srpnju ove godine ponovno izvučena s dna u plutajuće stanje, ništa se više nije dogodilo, osim što su prirodni elementi i vrijeme učinili svoje. Istranka se prevrnula i opet su stvari vraćene na početak.


Da je Istranka treći put potonula, potvrdio nam je ravnatelj Pomorskog muzeja u Splitu, Ljubomir Radić.

– Istina je da je postala potpuno nestabilna, zbog svega što se s konstrukcijom ovog broda događalo proteklih 20 godina, uslijed potapanja i podizanja. Nakon što je isplivao u srpnju, djelomično je pokrpan i ispjeskaren. No s njom je nemoguće išta dalje raditi, ponajprije što se još nije riješio pravni spor oko vlasništva. Naime, Istranka je još uvijek privatna, talijanska – kazuje Radić za Morski.hr.

Sud ukinuo, pa vratio status kulturnog dobra

– Na 100-tu obljetnicu Prvog svjetskog rata kao muzej smo pokrenuli inicijativu da se pokrene zaštita ovog broda. Ona je tad otegljena u luku Brižine, no tada je Upravni sud u Splitu nakon godinu dana, negdje 2015. osporio status kulturnog dobra za Istranku i dao na raspolaganje talijanskim vlasnicima jer „da se ne vidi razlog zaštite“. Onda je Konzervatorski odjel u Splitu zajedno s Ministarstvom kulture morao ponovno argumentima izboriti status kulturnog dobra, dvije godine poslije. Da bi je tad uopće smjeli vaditi, morali smo od Grada Solina dobiti status skrbnika. Sudskim padom te zaštite, prestali smo biti skrbnici i od tad pokrećemo to pitanje – pojašnjava Radić.

Nažalost, starom i neodržavanom brodu nikako ne ide u korist loptanje onih koji imaju ovlasti, ali pojma o pomorstvu, kulturnim vrijednostima, kao ni brodovima nemaju. Radić pojašnjava što se dogodilo u međuvremenu.

– Svaka veća oborina je stvarala nestabuilnost trupa i brod se naginjao na bok. Došlo je do popuštanja konopa; je li netko namjerno popuštao konope, ja to ne znam. Niti imamo ikakve ovlasti nad tim, niti išta možemo raditi na svoju ruku, a pitanje je i je li rješenje ostaviti tamo čovjeka koji će 24 sata kontrolirati što se događa? – pita se Radić.

– Da se brod opet ide ispumpati, opet će propasti na dno i tako u krug, dok se ne raspadne. Jedino rješenje je suhi dok i radovi na suhom. Treba osigurati sredstva, ali Ministarstvo kulture to nažalost ne može, dok se ne riješi vlasništvo. Najbolje je ići na cjelovito rješenje, jer mi kao institucija nemamo ni financijskih ali ni pravnih rješenja. Ruke su nam vezane – kaže Radić.

Talijanski vlasnici traže sto tisuća eura

Brod je još 60-ih godina 20. stoljeća prodan, a kupila ga je firma Union Dalmacija, koja je od njega napravila restoran. Kad je ta tvrtka 90-ih otišla u stečaj, prodala ga je Talijanima, točnije firmi/talijanskoj lučici Marina degli Aregai početkom 2000-ih, čiji je vlasnik bio talijanski senator Gianni Cozzi. Vlasnik je poginuo i imovinu naslijeđuje udovica, odnosno obitelj. Oni pak danas nisu zainteresirani za brod, već  isključivo za prodaju i zacrtali su svoju cijenu, javlja Morski.hr.

– Pravi vlasnici preko odvjetničkog ureda u Splitu od Republike Hrvatske traže sto tisuća eura, a ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman je iskazao interes da uđu u pregovore s Talijanima, ali iz Ministarstva kulture moraju biti posrednici – zaključuje ravnatelj Pomorskog muzeja u Splitu.

Život, ali i naknadno preživljavanje ovog broda prava je sapunica, a hoće li sretno i pametno završiti, ovisi isključivo o tome može li se službeni Zagreb i van  ljetnog perioda duhom i razumijevanjem s “visina” spustiti na more i napokon to more i razumjeti.

 

Moja reakcija na članak je...
Vau
0
Haha
0
Hagić
0
Hmmm
1
Plač
1
Grrr
0
Molim?
1

Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime