Jutarnji list je danas objavio da je ministar obrane Ivan Anušić dobio zadatak da uvede mjesec dana obvezne vojne obuke nakon srednje škole, u kojoj bi svi prošli obuku prve pomoći, rukovanja oružjem, nuklearne i kemijske zaštite.
Tekst je uslijedio nakon što je premijer Andrej Plenković prekjučer rekao da u okolnostima sigurnosnih ugroza, nije loše da MORH, po konceptu ovoga što se već radi s onima koji žele dragovoljno služiti vojni rok, napravi određeni iskorak i eventualno pripremi koncepciju nekih kraćih tečajeva, na kojima bi se širi broj ljudi mogao upoznati barem s nekim osnovnim vještinama koje trenutne generacije mladih nemaju.
.png)
Na sigurnosne izazove u izjavi je danas upozorio i Vidović.
"Očito su se promijenile sigurnosne okolnosti i očito da Hrvatska vojska ima problem s popunjavanjem i dragovoljnim služenjem vojnog roka i očito je da treba razmišljati o rješenjima", rekao je Vidović koji drži da tu temu treba otvoriti u javnosti jer se tiče svih građana "i vidjeti što narod želi".
"Ja sam za koncept da se razvija sustav koji imamo – 20 tisuća profesionalnih vojnika, 60-70 tisuća ljudi u pričuvi, ali ta pričuva mora postojati", rekao je pojasnivši da je nužno imati otkuda popunjavati Hrvatsku vojsku i pričuvu, javlja tportal.
To je otprilike tri tisuće ljudi godišnje na dragovoljnom služenju vojnog roka, dodao je. "Kako ćemo dobiti te ljude - povećajmo im primanja, dajmo im benefite, oslobodimo ih poreza, dajmo im stanove… Nađimo rješenje. To nije posao, to je poziv – biti vojnik", istaknuo je.
Podsjetio je i da je obavezno služenje vojnog roka u Hrvatskoj ukinuto jer je više od 70 posto ljudi odlazilo služiti civilni rok.
"To su bili porazni rezultati. Prema tome, očito je da prisilno nećete ništa postići i zato govorim da je potrebno otvoriti raspravu u javnosti o tome", dodao je Vidović koji drži da je "uvijek bolje dragovoljno nego prisilno". "Prisila nikad nije rješenje", rekao je.
Član saborskog odbora Josip Đakić (HDZ) slaže se da je nužno razmišljati o vojnoj edukaciji stanovništva "s obzirom na smanjeni priljev dragovoljnih ročnika u Hrvatsku vojsku i sve okolnosti u okruženju i svijetu":
"Je li to vojni rok ili nekako drukčije, da li kroz institucije obrazovanja i nekakva predavanja, mislim da će se na tom tragu u daljnjem vremenu raspravljati i razmišljati", dodao je Đakić.
Osobno smatra da uvođenje obveznog vojnog roka "dobrom stvari" opisujući ga kao "discipliniranje mladića i djevojaka koji će steći određena znanja". Jedan normalan obavezni vojni rok u trajanju od tri mjeseca, kaže, "svakome bi dobro došao".
O navodima Jutarnjeg lista rekao je kako se u mjesec dana, osim o pješakom naoružanju, ne može steći druga znanja jer, kaže, za sva specijalistička znanja, treba više vremena.
Arsen Bauk (SDP) referirao se na sve što se spominje u javnosti u kontekstu teme (ponovno uvođenje obveznog roka, uvođenje tečajeva, poboljšanje dragovoljnog služenja vojnog roka), prokomentiravši kako, "ako je to strategija da zbunimo naše neprijatelje, to može biti dobro", ali i upozorio da "zbunjujemo i naše građane".
Vladi je poručio da, ako ima bilo kakav prijedlog, neka ga iznese, "pa ćemo onda o njemu razgovarati", a stav je SDP-a da se postojeće dragovoljno služenje vojnog roka treba poboljšati kako bi se javio veći broj mladih.
Ivana Kekin (Možemo!) poručila je da se apsolutno protive uvođenju obaveznog vojnog roka podsjetivši da postoji dragovoljno služenje, a generalni im je stav, ako građane treba obučavati, da se to radi kroz sustav civilne zaštite koji je nužno ojačati, kako bi kroz njega stekli osnovne vještine iz prve pomoći, vatrogastva, kako se obraniti od poplava.
"Kako će i na koji način naša djeca postati adekvatno obučena za moguće katastrofe time da ih mjesec dana netko uči baratati puškom i pištoljem, i to iz MORH-a koji je, vidimo, u rasulu", poručila je, uz ostalo.
I Davor Nađi (Fokus) rekao je da smo ušli u fazu geopolitičke nestabilnosti u svijetu, ustvrdivši da se kod nas nude neka ad hoc rješenja, što nije dobro.
Uvođenje vojnog roka ne može se napraviti preko noći i to zahtijeva osiguranje sredstava u budžetu i infrastrukturna ulaganja i ovakva izlijetanja s prijedlozima iz rukava su neozbiljna, rekao je, najavivši da će njihova koalicija u kampanji predložiti rješenja koja se tiču sigurnosti Hrvatske.
Radimir Čačić (Reformisti) dodao je da je svima jasno kako su ratne ugroze veće nego što su bile prije i da je pametno razmišljati o tome da je neka razina znanja i priprema za ulazak u vojne snage poželjna.
Treba dati cjelovita, sustavna i dugoročna rješenja koja će građanima Hrvatske omogućiti da dobiju tu vrstu bazičnih znanja, a ne na ovoj temi prikupljati političke poene pred izbore, poručio je.
Stipe Mlinarić (Domovinski pokret) rekao je da je MORH trebao davnih dana imati novac u proračunu da obučava mlade ljude jer, kako je upozorio, nažalost sve ukazuje da će na europskom tlu će se u roku od dvije do tri godine dogoditi veliki rat.
Željko Sačić (Hrvatski suverenisti) ustvrdio je da je i premijer "uvidio" kako je dosta "neodgovornog ponašanja prema hrvatskoj nacionalnoj i vojnoj sigurnosti", piše tportal.
Raduje ga da se problematizira potreba vojnog obučavanja mladih, uz pitanje zašto se toliko čekalo. Mogu to biti tečajevi, kampovi, ali bit priče je, smatra Sačić, da je premijera Plenkovića "nazvao netko iz Bruxellesa" i rekao mu 'gle, stvari idu loše u pogledu europske sigurnosti - izvolite i vi u Hrvatskoj doprinesite, nije dovoljno da se oslanjamo samo na NATO snage'.
"Svaka država, svaki narod mora braniti svoju suverenost i vlastitim osposobljavanjem", poručio je Sačić.
