Bivša je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak oglasila se komentiravši inicijative o uvođenju dodatnih predmeta u škole. Divjak navodi kako je najnovija inicijativa uvođenje sekuslanog odgoja.
Ističe kako je njezino iskustvo da se iza pritisak za uvođenje dodatnih premeta skrivao poslovni interes. Ali, osvrnula se i na ankete koje se provode među građanima, a odnose se baš na uvođenje građanskog odgoja u škole.
Objavu prenosimo u cijelosti.
"Svako malo javljaju se neke inicijative za uvođenje dodatnih predmeta u škole. Najnovija je o tome da se uvede seksualni odgoj. Pri tome inicijatori navode da su svjesni da je prije dvije godine uveden Zdravstveni odgoj kao međupredmetna tema u sve škole, ali da je program zastario i da se baš i ne provodi.
Nije mi jasno temeljem čega su zaključili da je kurikulum zastario, budući da su ga pripremali stručnjaci od 2015. do 2018. i prilikom donošenja baš i nije bilo primjedbi. Uostalom kurikulum je javno dostupan pa svatko može konkretno ukazati u kojem je to dijelu zastario te se može uvesti izmjena. Ako pak se u nekoj školi ne provodi treba o tome obavijestiti nadležno ministarstvo i agencije da provedu nadzor.
S druge strane, moje iskustvo iz mandata je takvo da se iza pritisaka za uvođenje dodatnih ili alternativnih predmeta u škole često skrivao poslovni interes. Naime to "nešto dodatno" u školama se i dodatno plaća iz državnog, gradskog ili županijskog proračuna ili iz EU fondova, dok istovremeno imamo tehnološke viškove nastavnika.
Ovakvi prijedlozi su dolazili i s "ljevice" i "desnice" i često je ideologija lijepo prekrivala poslovni interes.
Posebno su mi zanimljiva istraživanja kojima se "pokazuje" da građani većinski žele da se to "nešto" u škole uvede. Naime, ako pitate da li želimo da se u školu uvede građanski odgoj, seksualni odgoj ili domaćinstvo, velika većina građana će reći da bi to bilo dobro. Istovremeno manjima zna je li nešto već uvedeno, a anketari tu informaciju ne kažu. Kao što niti anketa ne obuhvaća pitanja o financiranju ili tehnološkim viškovima u školama kao niti je li sada, bez cjelodnevne nastave, takvo proširenje satnice moguće.
Tu je i pitanje jednakosti prilika za sve učenike jer ako bogate sredine nešto dodatno plate za svoje škole, tko će platiti za one koji su u siromašnijim sredinama.
Stoga ipak treba tražiti sustavna rješenja temeljem provedenih evaluacija i informirano donositi odluke", napisala je.
https://www.facebook.com/prof.dr.sc.BlazenkaDivjak/posts/1916367255180554
