Istraživanja su pokazala kako slušanje glazbe koju oni vole u ovih pacijenata može poboljšati raspoloženje i prisjećanje određenih događaja iz prošlosti koju su povezani s glazbom koju slušaju što ukupno može povećati kvalitetu života ovih ljudi.
Glazba može pomoći i osobama koje imaju autizam ili koje imaju velike traume kako bi se smanjila anksioznost i povećalo samopouzdanje. Zanimljivo, slušanje glazbe se pokazalo da može smanjiti bol kod osoba koje imaju kroničnu bol. Sveukupno, iako glazbena terapija neće izliječiti od teške mentalne ili fizičke bolesti, ona može biti odličan nefarmakološki odabir kod smanjivanja stresa i poboljšanja raspoloženja i kvalitete života kod brojnih osoba….
Koje li slučajnosti, taman desetak dana nakon šta me drmnilo tamo di nije nikako trebalo, čitam kako moj prijatelj Alen Juginović ima predavanje u GKMM pa je susret s tim genijalcem bio neizbježan i prijeko potreban, tim prije što je knjižnica blizu. Znamo se još od njegovih prvih studentskih godina na Medicinskom fakultetu i bio mi je stalni gost svake nedjelje u mojoj radijskoj emisiji „Nedjeljni akvarel", tema je uvijek bila mozak, a o tome je on puno znao. I znao je lijepo pričati pa bi uvijek svojim pitkim humorom napravio pravi radijski show. Bez obzira što tema nije bila baš za zezanciju. Ali, priznajem, ja sam bio taj koji je provocirao svojim visokoumnim pitanjima. Ali nema veze, bilo je to davno. Danas je Alen Juginović dr med. i postdoktorand neurobiologije spavanja na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Harvard I tako, žalim se ja Yugiju kako mi se dogodi da zaboravim neke stvari i kako me sadašnje stanje deprimira, a on mi kaže: da se sjetim neke lijepe melodije kad sam bio sretan. A bilo je i pisama i melodija i lipših dana, pa mi je palo na pamet pitanje:
Kakav je utjecaj glazbe na mozak?
- Glazba nas okružuje gotovo svaki dan našeg života. Ona ima iznimno zanimljiv utjecaj na mozak koji potpuno različito reagira kada čuje glazbu koju volite u usporedbi s nekim drugim zvukom kao što je zvuk motora automobila, udaranje čekića ili slušanje druge osobe kako priča.
- Veliki broj regija mozga pokazuje povećanu aktivnost kada slušamo glazbu. Za početak se aktivira frontalni režanj mozga, koji je važan za logičko razmišljanje, planiranje i slično te se ove funkcije mogu poboljšati slušajući glazbu-kaže Alen. Nadalje, aktivira se i limbički sustav, jedan dio mozga koji je iznimno važan kod stvaranja emocija te molekula naziva dopamin ovdje igra veliku ulogu. Također, pokazalo se da dopamin igra značajnu ulogu kad osjetimo trnce dok slušamo glazbu. Hipokampus, koji se najčešće povezuje s pamćenjem, isto postaje aktivan te se smatra kako je upravo njegova aktivnost zaslužna za to da se ljudi prisjete trenutaka iz prošlosti koju su povezani uz glazbu koju slušaju. Motorni korteks, dio mozga važan za pokrete, se isto tako aktivira, a njegova aktivnost je upravo povezana s našom željom da se krećemo ili plešemo kada čujemo određenu vrstu glazbe. Ovo je i pokazatelj kako glazba ima i učinak na druge dijelove tijela jer se mijenja arterijski tlak, frekvencija srca, a ljudi se na glazbu i smiju i plaču. Brojne druge regije se također aktiviraju što dovodi do toga da glazba koju uživamo slušati ima utjecaj na gotovo cijeli mozak.
- Zanimljivo je koliko različito mozak reagira na glazbu koju volimo u odnosu na onu koju ne volimo. Jedno istraživanje je promatralo aktivnost mozga putem funkcionalne magnetske rezonancije u osoba koje su voljele glazbu samo jednog od dva klasična skladatelja – Bacha i Beethovena. Iako dosta ljudi njihova glazba može zvučati slično, mozak potpuno različito reagira. Osobe koje su voljele Bacha su imate aktivaciju brojnih regija mozga u obje polutke, dok su iste te osoba, koje nisu obožavatelji Beethovena, imale iznimno slabu reakciju na Beethovenovu glazbu, na način da se vrlo malo koja regija mozga aktivirala.
Ali zašto uopće neki ljudi preferiraju klasičnu, a neki modernu glazbu?
- Na to je pitanje teško odgovoriti, ali na glazbenu preferenciju značajno utječu osobnost, odgoj, raspoloženje te starost osobe. Na kraju, istraživanja su pokazala kako glazba, odnosno sviranje glazbenih instrumenata može značajno pridonijeti akademskom uspjehu djece u školi.
Može li glazba biti terapija za određene bolesti?
Glazbena terapija se koristi u brojim centrima diljem svijeta najčešće kao jedna od pomoćnih terapija za smanjenje stresa te poboljšanje raspoloženja. Sastoji se od slušanja, pjevanja i sviranja glazbenih instrumenata te je pokazano kako glazbena terapija smanjuje arterijski tlak i frekvenciju srca. Iz ovih razloga se glazbena terapija koristi kod osoba s mentalnim poremećajima kao što su depresija ili anksioznost.
- Glazbena terapija ima utjecaj i na pamćenje. Pacijenti koji boluju od Alzheimerove bolesti u kasnim stadijima pokazuju velike deficite u pogledu pamćenja i prisjećanja događaja. Istraživanja su pokazala kako slušanje glazbe koju vole u ovih pacijenata može poboljšati raspoloženje i prisjećanje određenih događaja iz prošlosti koju su povezani s glazbom koju slušaju što ukupno može povećati kvalitetu života ovih ljudi. Glazba može pomoći i osobama koje imaju autizam ili koje imaju velike traume kako bi se smanjila anksioznost i povećalo samopouzdanje. Zanimljivo, slušanje glazbe se pokazalo da može smanjiti bol kod osoba koje imaju kroničnu bol. Sveukupno, iako glazbena terapija neće izliječiti osobu od teške mentalne ili fizičke bolesti, ona može biti odličan nefarmakološki odabir kod smanjivanja stresa i poboljšanja raspoloženja i kvalitete života kod brojnih osoba.
Jedno ljeto sa Irenom
Alene, kako glazba utječe na spavanje?
- Spavanje je jedan od najvažnijih procesa u našem životu, a kronično slabo spavanja je povezano s povećanim rizikom za brojne bolesti, uključujući povećani krvni tlak, dijabetes, neurološke, psihijatrijske te metaboličke bolesti. Stoga, iznimno je važno napraviti sve da se osigura kvalitetan san. Glazba je jedan od načina kako postići relaksaciju koja je potrebna za osvježavajući san. Poznato je kako mala djeca također zaspu lakše kada slušaju glazbu. Jedna studija je pokazala kako odrasli koji su slušali opuštajuću glazbu 45 minuta prije spavanja su imali bolju kvalitetu spavanja. Nadalje, u studiji sa ženama koje su slušale glazbu 10 noći zaredom, vrijeme potrebno da zaspu se smanjilo sa 27 do 63 minute na 6 do 13 minuta. Jedan od razloga zašto glazba može pomoći spavanju je relaksacija od stresa, odnosno snižavanje kortizola – hormona stresa te smanjenje frekvencije srca i tlaka. Također, glazba potiče oslobađanje dopamina, neurotransmitera koji se oslobađa za vrijeme ugodnih aktivnosti kao što su jedenje ili tjelovježba. No, nema generalnog konsenzusa koja točno glazba svima odgovara prije spavanja radi velike različitosti ljudi kod preferiranja glazbe. Ono što se generalno smatra je da bi osoba trebala slušati glazbu koju voli prije spavanja kako bi se postigao najbolji učinak na spavanja, dok god glazba nije previše dinamična što može imati suprotan od željenog učinka. Na kraju, ne bi trebalo zaspati sa slušalicama u ušima u kojima je upaljena glazba jer to može poremetit spavanje ili oštetiti zvukovod. Stoga, opuštajuća glazba pred spavanja, osobito u današnjem dinamičnom svijetu, možda je jedna od jednostavnih, ali efektnih opcija za osobe koje slabo spavaju.
Mislim da će Alenovi savjeti biti prihvaćeni kod našeg čitateljstva. I sad moram iskreno reći koja mi je melodija pala na pamet iz nekih lijepih i sretnih dana. Odmah isti tren: Arsenova: Ljeto sa Irenom
Jedno ljeto Sa Irenom,
S njom je došlo poslije zime
Što je ostala za tobom,
Da mi vrati povjerenje
U sve stvari koje gubim,
Da mi kaže da si prošlost
I da mogu još da ljubim...
A kako i ne bi kad sam u to vrijeme bio glavni skakakač-tamo negdje na kavalama na Željezničkoj 1966-e, čekajući odjek toga u očima kod neke nove tek pristigle Brigite Bardott
Alene, hvala!
