Europski parlament usvojio je danas na plenarnoj sjednici u Strasbourgu izvješće pod nazivom "Uloga preventivne diplomacije u rješavanju zamrznutih sukoba diljem svijeta – propuštena prilika ili promjena za budućnost". Potpredsjednica Odbora za vanjske poslove Željana Zovko inicirala je izradu ovog izvješća s ciljem produbljivanja rasprave o osnaživanju uloge EU-a u sprječavanju sukoba u svijetu.
Prilikom usvajanja je izglasan i plenarni amandman koji je uložila Zovko i kojim poziva Bosnu i Hercegovinu da hitno postigne zajednički politički sporazum radi otvaranja pregovora o pristupanju prije ožujka 2024. godine.
Prema novom izvješću o ulozi preventivne diplomacije u rješavanju zamrznutih sukoba u svijetu, Unija još uvijek nema potrebno povjerenje ili alate za razvoj punog posredničkog potencijala u područjima od strateškog značaja. Zovko je upozorila da će Europska unija morati uložiti više u prevenciju sukoba, želi li zadržati globalnu diplomatsku snagu.
U izvješću je naglašeno da u trenutnoj nestabilnoj geopolitičkoj situaciji Unija treba reagirati na odgovarajuće načine, poput povećanja vidljivosti u partnerskim ili drugim trećim zemljama. U suprotnom, vjerojatno će doći do napredovanja antieuropskog narativa u neposrednom susjedstvu Europske unije i trećim zemljama. Jednako tako, oslanjanje na političke, diplomatske ili vojne strategije nije dovoljno za sprječavanje sukoba te je potrebna sveobuhvatnija i ambicioznija strategija angažmana.
Zovko je naglasila da bi u tom slučaju Unija bila u stanju braniti ljudska prava, jednakost, slobodu, demokraciju, vladavinu prava te bi mogla poduprijeti multilateralizam, iskoristiti i proširiti zaštitu kulturne baštine, pomirenje i međusobno razumijevanje te međukulturalni i međuvjerski dijalog u sukobljenim i postkonfliktnim područjima.
Ovim izvješćem, zastupnici pozivaju Europsku uniju da upotrijebi diplomaciju i surađuje s multilateralnim platformama za mir kako bi ojačala i konsolidirala odnose prije nego što dođe do sukoba, posebno s Komisijom UN-a za izgradnju mira, OECD-ovim međunarodnim dijalogom o izgradnji mira i izgradnji države i OESS-ovim centrom za prevenciju sukoba.
U tekstu izvješća stoji da je pri imenovanju posebnih predstavnika i izaslanika EU-a ključno uzeti u obzir lokalni, kulturni i povijesni kontekst, kako bi se izbjeglo izazivanje kontroverzi u regijama sukoba i kako bi se ojačala percepcija predstavnika kao poštenih posrednika. Zastupnici u Europskom parlamentu naglasili su potrebu za temeljitom procjenom rada posebnih predstavnika kroz nadzor u Europskom parlamentu, koji bi uključivao analizu njihovih inicijativa, kao i učinak i doprinos predstavnika preventivnoj diplomaciji, procesu rješavanja sukoba ili provedbi sporazuma o prekidu vatre uz posredovanje EU-a.
Također smatraju da bi EU trebala povećati ambicije pri pružanju pomoći u izgradnji države tako što će prilagoditi pomoć kulturnom, povijesnom i političkom kontekstu zemlje primateljice pomoći. Između ostalog, ojačani Tematski program za mir, stabilnost i prevenciju sukoba Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI – Globalna Europa) omogućit će Europskoj uniji bolje financiranje aktivnosti promicanja mira, stabilnosti i prevencije sukoba. Usvojeni tekst dodatno naglašava značaj prepoznavanja uloge lokalnih, regionalnih, nacionalnih organizacija, dionika, civilnih društava u državama članicama kao ključnih igrača u učinkovitom sprječavanju, posredovanju i rješavanju sukoba, uključujući uključivanje većeg broja žena i mladih u te procese.
"Vatru sukoba lako je ponovno zapaliti ako se preostali plamen mržnje ne zamijeni sjemenom nade. Ponovna izgradnja mostova i pronalaženje rješenja za zamrznute sukobe i nezaliječena nezadovoljstva predstavlja sjeme za sprječavanje budućih ratova i tragedija", izjavila je izvjestiteljica Željana Zovko pri zaključivanju svog izlaganja na plenarnoj raspravi u Strasbourgu.
Podsjetimo, Zovko u sklopu svojih aktivnosti u Odboru za vanjske poslove, redovito obilazi različita područja diljem svijeta gdje postoje zamrznuti sukobi, snažno se zalaže za poboljšanje sigurnosnih i obrambenih kapaciteta EU-a te za očuvanje mira i jačanje međunarodne sigurnosti. Također, Zovko kontinuirano ističe da se i izvan EU-a osigura pravo na pravedne i nepristrane izbore, osobito u Bosni i Hercegovini kroz reformu Izbornog zakona i pitanje legitimnog predstavljanja za stabilnost i demokratizaciju društva, kao i u ostalim državama kandidatima za članstvo u Europskoj uniji i partnerskim državama diljem svijeta gdje Zovko sudjeluje u promatračkim misijama za provedbu izbora, a dva puta je bila imenovana za šefa promatračke misije EU-a, 2017. u Nepalu i 2021. u Hondurasu.
Jednako tako, kroz rad na izvješću o sigurnosnoj suradnji EU-a i Afrike u Sahelu, zapadnoj Africi i Rogu Afrike se bavila pitanjem sigurnosti u Africi i kao stalna izvjestiteljica EP-a za Azerbajdžan se snažno zalaže za poštivanje tamošnje kulturne i vjerske baštine i poštivanje prava manjina.
