Hrvatski sabor rekao je svoje: sa 76 glasova “za“, 46 „protiv“ i jednim suzdržanim usvojio je 1. listopada novi Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima. I time napravio veliki korak unazad u odnosu na autorska prava novinara. Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava uputit će stoga Europskoj komisiji zahtjev za preispitivanje usklađenosti novog Zakona s europskom legislativom.
– Izglasan je Zakon o autorskom pravu kojim su autori u radnom odnosu lišeni imovinskih i moralnih prava koja proizlaze iz autorstva i svedeni na najamne radnike. Za novinare i fotoreportere to je pogubno na više razina: osim što nakladnik nema interesa zadržati nas u radnom odnosu jer i nakon njegova prestanka sva autorska prava ostaju na njemu, bez vremenskog i teritorijalnog ograničenja, može i prepravljati i dovršavati naše autorsko djelo – komentirala je Valentina Wiesner, predsjednica DZNAP-a.
Skandaloznom je nazvala činjenicu da je novi zakon, koji je trebao povećati razinu zaštite autora u odnosu na monopolističke internetske platforme koje na našem radu i ulaganju naših nakladnika zarađuju bogatstvo bez plaćanja udjela u profitu, ta prava – enormno srozao.
– Novi je Zakon donesen kako bi se implementirala Direktiva o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu EU, čime bi se monetizirala autorska prava u odnosu na Google, You Tube, Facebook i ostale agregatore, no poslužila je kao izlika za preslagivanje autorskih prava u radnom odnosu i njihov prijenos s primarnog stvaratelja, autora kao fizičke osobe koji je polazišna točka ovog zakona, na sekundarnog – poslodavca. Time je u potpunosti promašen duh Direktive koja se odnosi na internetska prava u vremenskom razdoblju od dvije godine, a izmjenama zakona prava se prenose trajno – upozorila je Valentina Wiesner.
DZNAP će stoga uputiti Europskoj komisiji zahtjev za preispitivanje usklađenosti novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima s europskom legislativom, posebno u dijelu koji se odnosi na trajni prijenos prava. Globalni je maksimum trajanja autorskog prava, i za primarne nositelje, za trajanja života autora i 70 godina nakon njegove smrti za njegove nasljednike, tako da ova nova praksa koju je kreirao hrvatski zakonodavac predstavlja čudni i ničim opravdani pravni presedan.
Štetne posljedice novoga zakona prepoznala je i gotovo čitava oporba, predlažući amandmane koji su se podudarali sa zahtjevima DZNAP-a. Od inzistiranja da prijenos autorskog prava sa novinara na poslodavca prestaje okončanjem radnog odnosa, a ne da traje bez ograničenja, kako to predviđa novi Zakon, preko traženja da se prilikom prenošenja uvijek navede ime i prezime autora teksta, fotografije, radio ili video priloga, do toga da poslodavac ne može dovršiti ili mijenjati nečije autorsko djelo bez odobrenja autora.
– Obzirom da smo dosad u ZAPSP-u bili svrstavani među književnike, poentirat ću Hemingwayevom crticom: Nikad ne pitaj kome zvono zvoni. Tebi zvoni – 1. listopada je vladajuća koalicija u Hrvatskom saboru zazvonila novinarima i fotoreporterima, ali i svim ostalim autorima u radnom odnosu – zaključila je predsjednica DZNAP-a.
