Republika Italija početkom ove godine, 3. siječnja, službeno je uspostavila svoj isključivi gospodarski pojas u Jadranskom moru. Time je, nakon što je isto prije pet godina učinila i Hrvatska, na Jadranu prestalo postojati otvoreno more, čime je dovršen dugotrajan proces razgraničenja dviju država.
Posljedice ove odluke mogle bi biti dalekosežne i u velikoj mjeri pozitivne. Osim što je razgraničenje sada jasno definirano, Hrvatska i Italija dobile su potpunu kontrolu nad morem koje dijele, uključujući plovidbu, ribarstvo, ekološku zaštitu i mogućnost intervencije u slučaju pomorskih nesreća.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske pozdravilo je potez Italije, ističući kako se njime dodatno učvršćuje suradnja dviju država u zaštiti Jadranskog mora.
Uspostavom dvaju gospodarskih pojasa obje zemlje sada mogu provoditi potpun nadzor nad plovidbom, intervenirati i naplaćivati štetu u slučaju havarija brodova, ali i samostalno definirati ribolovnu politiku te donositi mjere usmjerene očuvanju ekološke održivosti jednog od najosjetljivijih morskih područja u Europi.
Proces započet prije više od 25 godina
Ovim potezom završen je proces koji je započeo još početkom dvijetisućitih godina, kada je tadašnji saborski zastupnik Tonči Tadić prvi put javno zagovarao proglašenje gospodarskog pojasa.
– Prijedlog je ušao u saborsku proceduru 30. siječnja 2001. godine i naišao je na žestok otpor tadašnje vladajuće koalicije. Ideja se proglašavala nacionalističkom i antieuropskom, a mnogi tada nisu ni razumjeli što je uopće gospodarski pojas – prisjeća se Tadić za Tportal.
Dodaje kako je Hrvatska u međuvremenu proglasila zaštićeni ekološko-ribolovni pojas (ZERP), no smatra da je to rješenje bilo pravno manjkavo.
– Prema međunarodnom pravu to je bila potpuna besmislica. Praktički smo zaštitili samo vodeni stup, dok je epikontinentalni pojas ostao izvan stvarne kontrole. U tom razdoblju postojala je realna opasnost da Italija ne prihvati razgraničenje po crti sredine, što su i eksplicitno odbili u notama Ujedinjenim narodima 2005. i 2006. godine – kaže Tadić.
Zaokret talijanske politike
Europska komisija je još 2013. godine pozvala države članice na Mediteranu da proglase i aktiviraju gospodarske pojaseve. Hrvatska je to učinila 2021. godine, a prema Tadićevim riječima, upravo na poticaj Italije.
– Talijani su shvatili da je zaštita Jadrana u obostranom interesu. Dotadašnji otpor nije dolazio iz njihove vlade ili znanstvene zajednice, nego ponajprije od ribarskih lobija. No pokazalo se da zajedničke mjere, poput zabrane izlova u Jabučkoj kotlini, donose konkretne i pozitivne rezultate – objašnjava.
Već godinu dana nakon proglašenja hrvatskog gospodarskog pojasa započeli su razgovori o razgraničenju po crti sredine, a Italija na to više nije imala primjedbi.
Potpuna kontrola i jasna pravila
Tadić ističe kako je sada prvi put jasno definirana odgovornost i nadležnost na cijelom Jadranu.
– Do sada smo svijetu slali poruku da nam nije stalo do zaštite mora. Da se tankeri mogu ispirati, a ribu loviti kao na otvorenom Atlantiku. Imali smo sreće da se veće havarije nisu dogodile u međunarodnim vodama jer tada ne bismo imali pravo intervenirati – upozorava.
Što se tiče ribarstva, proglašenjem gospodarskih pojasa pravila su konačno jasna.
– Svaka država određuje ekološki maksimum izlova i kvote svojih ribara. Tek eventualni višak ide u raspodjelu drugim članicama Europske unije. Sada i naši i talijanski ribari znaju da postoje jasna pravila i zajednička kontrola – zaključuje Tadić.
