Godišnja inflacija u eurozoni porasla je treći mjesec zaredom, dosegnuvši 2,4% u prosincu 2024. godine, objavila je agencija Eurostat. Ovo povećanje bilo je u skladu s očekivanjima ekonomista koje je anketirao Reuters, a predstavlja rast u odnosu na revidiranih 2,2% u studenom. Temeljna inflacija ostala je stabilna na 2,7% već četvrti mjesec zaredom, dok je inflacija u sektoru usluga blago porasla na 4,0% u prosincu, u odnosu na 3,9% u studenom. Energetski sektor pokazao je oporavak od ranijih negativnih stopa, s godišnjom inflacijom od 0,1% u prosincu u usporedbi s -2,0% u studenom. Bazni učinci od nižih cijena energije, koji su držali inflaciju na niskih 1,7% u rujnu, počeli su blijediti, što je pridonijelo ubrzanju inflacije krajem godine.
Inflacija u Hrvatskoj tijekom 2024. godine zadržala se iznad prosjeka eurozone. Ne samo to, u prosincu smo s godišnjom stopom inflacije od 4.5 posto izbili na neslavno prvo mjesto u Europi. Godina je započela s umjerenim stopama, no tijekom druge polovice zabilježen je blagi porast. U prosincu 2024. Hrvatska je zabilježila inflaciju od 4,5%, što je znatno iznad prosjeka eurozone od 2,4%. Tijekom ljeta, kada su inflacijski pritisci sezonski niži zbog rasta turističke potrošnje, stope su se kretale između 3,0% i 3,3%. No zimski mjeseci donijeli su povećanje, što odražava rast cijena energije i hrane.
U usporedbi s drugim članicama EU-a, Hrvatska je zabilježila više stope inflacije od stabilnijih ekonomija poput Njemačke i Francuske, gdje su stope inflacije u prosincu bile 2,8%, odnosno 1,8%. Istodobno, sličan trend rasta uočava se u državama poput Estonije i Slovačke, koje bilježe stope inflacije od 4,1% i 3,1%. Najviše stope inflacije tijekom godine zabilježene su u državama poput Slovačke, koja je početkom godine imala inflaciju od 6,6%, no do kraja godine bilježi osjetan pad.
U Hrvatskoj je ključni faktor inflacije bio rast cijena energije i hrane, dok se turistička potrošnja pokazala kao stabilizator tijekom ljetnih mjeseci. Unatoč stabilizaciji valute uvođenjem eura, domaći ekonomski uvjeti i sezonski trendovi pridonijeli su višim stopama inflacije. Povezanost s EU-om omogućila je kontrolu nekih aspekata, no razlike u gospodarskoj strukturi i dalje su prisutne.
