Split je grad dominantno starih stambenih zgrada i nebodera, a mnoge fasade, okatnice i krovišta nagrizao je zub vremena. Osim što estetski ostavljaju ružnu sliku "Cvita Mediterana", pukotine i povremena urušavanja fasada ili cijelih betonskih komada prava su sigurnosna prijetnja svim građanima Splita i njihovim gostima.
Puno je problematičnih zgrada na Pujankama, Mertojaku, Splitu 3, Spinutu i u raznim drugim dijelovima Splita. Ništa bolja situacija nije ni u starog gradskoj jezgri u čijim dijelovima stare fasade prijete urušavanjem.
Ovih dana naši čitatelji snimili su betonske gromade ispod portuna u Jobovoj ulici u Splitu, no za razliku od nekih drugih situacija, ovdje se u posljednji trenutak reagiralo i tako se spriječila potencijalna katastrofa.
"Jobova 3 Split. 30 kg, 50 m visina. Ne triba puno mašte za zamislit šta bi se desilo da je palo kome na glavu. Split city, basically Africa with electricity" - stoji ispod objave koja kruži društvenim mrežama.
S ove zgrade u kontroliranim uvjetima odvaljena je betonska gromada s 15. kata. Doznajemo da je dovoljno bilo taknuti komad da sam padne.
O ovoj problematici razgovarali smo s čovjekom koji ima višegodišnje iskustvo u otklanjanju prijetećih dijelova zgrada, djelatnikom tvrtke za visinske poslove.
"Problem je u stanarima"
- Dosta je jedna jača kiša i navečer ako smrzne svašta će se događati po Splitu. Poznato je da led razbija stijenu,a onda možete misliti što radi betonu - govori naš sugovornik točno u vrijeme kada se temperaturni minusi za nekoliko dana očekuju i u Splitu.
- To je standardna boljka Splita zadnjih 30-40 godina. Puno je zgrada koje se ne održavaju. Problem je u stanarima, osobito onima koji ne žive na vanjskim dijelovima zgrade. Oni smatraju da to nije njihov problem. Stanari zgrade su suvlasnici i samim time su svi suodgovorni. Koliko sam puta doživio da se mora sanirati terasa ili krov, ali onda stanari kažu da se tamo nalaze samo dva stana i negoduju. Zato i jesmo tu gdje jesmo u državi jer imamo stav "nije meni, pa što me briga" - požalio se naš sugovornik.
Dogodi li se prvi led, bit će problema
Ističe da se, s obzirom na sve što je vodio zadnjih 20 godina, čudi da u Splitu još nitko nije poginuo.
- Stanje je katastrofa! Kada izađemo na teren baš svaki put se čudimo - kako to već nije palo! Ima i slučajeva gdje je nešto palo pa se samo ogradi ruševna fasada. Mislim da su nas dodatno "zeznuli" europski fondovi jer se svi ufaju da će se sredstvima EU fondova sanirati fasade pa se čeka. No dogodi li se prvi led, bit će problema. Čeka li se da netko pogine i tko će onda snositi odgovornost? Naglašavam da nisu krivi ni Stanouprava ni Tehnoplast ni netko treći nego stanari! Nitko vlasnike ne može zasad prisiliti što da rade i to je problem.
Naš sugovornik ima pojašnjenje zašto je u Splitu situacija s fasadama gora nego u nekim drugim obalnim gradovima.
Razbijeno 12 automobila
- Kako je Split poluotok, prilično je izložen vjetrovima koji s čak tri strane donose posolicu. Posolicu donose i jugo i bura. Nažalost, naš svit ima pogrešan običaj stavljati ruzinavu armaturu jer misli da ona bolje "hvata", ali onda ona unutra napravi "svoje" i pošto je beton porozan posolica i kiša dođu do željeza, ono nabubri i odbacuje komade betona teške 30 do 50 kilograma bez ikakvih problema - kaže iskusni djelatnik tvrtke za visinske poslove.
Prisjetio se situacije koja se prije nekoliko godina dogodila u Spinutu.
- Sjećam se primjera sanacije okatnice u Jobovoj. Gromada od 50-ak kilograma je pala sama od sebe i razbila 12 automobila. Kada takva gromada padne, rasprši se na sve strane. Srećom, sve se dogodilo usred noći pa nije bilo žrtava. Slična je situacija skoro sa svakom zgradom starijom od 30 godina - upozorava naš sugovornik.
Jedno je sigurno, vremena za reagiranje na nekim zgradama sve je manje. Ako se, ne daj Bože, dogodi tragedija, svi će vikati da nisu nadležni...
