Samo 13 zemalja na svijetu udiše zrak koji se smatra sigurnim, a kvaliteta zraka globalno se pogoršava, uglavnom zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem. Pokazalo je to novo Svjetsko izvješće o kvaliteti zraka za 2025. godinu, koje je objavila švicarska tvrtka za praćenje zagađenja IQAir nakon analize podataka iz 9446 gradova u 143 zemlje i teritorija, piše Euronews.
Izvješće je utvrdilo da se kvaliteta zraka pogoršava na globalnoj razini, pri čemu samo 14 posto gradova u svijetu ima zrak siguran za disanje, što je pad u odnosu na 17 posto prethodne godine. Glavni uzroci su klimatske promjene koje je izazvao čovjek, a posebno dim od šumskih požara, pješčane oluje i drugi ekstremni vremenski uvjeti potaknuti izgaranjem fosilnih goriva.
Prošla, 2025. godina, bila je rekordna po šumskim požarima u Europskoj uniji, koji su uništavali farme, šume i domove, a ekstremno vrijeme uzrokovalo je najmanje 43 milijarde eura gospodarskih gubitaka diljem kontinenta.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) postavlja sigurne granice za lebdeće čestice PM2.5 zbog njihovog rizika za zdravlje. Riječ je o česticama manjim od 2.5 mikrometra koje mogu prodrijeti duboko u pluća i ući u krvotok, a povezuju se s respiratornim i kardiovaskularnim bolestima te dugoročnim oboljenjima poput raka.
Gdje je zrak najčišći, a gdje najzagađeniji?
U Europi samo Andora, Estonija i Island ispunjavaju godišnje smjernice WHO-a za PM2.5 čestice, koje iznose 5 mikrograma po kubičnom metru (µg/m³).
One su među samo 13 zemalja i teritorija na svijetu koji su unutar sigurnih granica, a ostali su Australija, Barbados, Bermudi, Francuska Polinezija, Grenada, Nova Kaledonija, Panama, Portoriko, Réunion i Američki Djevičanski Otoci. To znači da 130 od 143 obuhvaćene zemlje, odnosno 91 posto, ne zadovoljava sigurne smjernice.
Pet najzagađenijih zemalja na svijetu su Pakistan (67.3 µg/m³), Bangladeš (66.1 µg/m³), Tadžikistan (57.3 µg/m³), Čad (53.6 µg/m³) i Demokratska Republika Kongo (50.2 µg/m³). Svih 25 najzagađenijih gradova na svijetu nalazi se u Indiji, Pakistanu i Kini.
Nezavidno prvo mjesto zauzima Loni u sjevernoj indijskoj državi Uttar Pradesh s prosječnom godišnjom koncentracijom PM2.5 čestica od 112.5 µg/m³, što je više od 22 puta iznad preporuke WHO-a. S druge strane, najmanje zagađeno mjesto na listi je Nieuwoudtville u Južnoafričkoj Republici.
Stanje zagađenja u Europi
Tijekom 2025. godine u Europi su 23 zemlje zabilježile porast prosječnih godišnjih koncentracija PM2.5 čestica, dok ih je 18 zabilježilo smanjenje. Onečišćenje je poraslo za više od 30 posto u Švicarskoj i Grčkoj zbog dima od šumskih požara iz Sjeverne Amerike te saharske prašine iz Afrike.
Najveće smanjenje, od gotovo 24 posto, zabilježila je Malta, djelomično zahvaljujući naporima za prelazak s teškog loživog ulja na obnovljive izvore energije i mjerama za smanjenje emisija iz prometa.
Prema podacima u stvarnom vremenu, u trenutku pisanja ovog članka Pariz se nalazio među pet najzagađenijih gradova svijeta, uz Peking, Dhaku, Wuhan i Seul, a i London je bio među prvih deset.
Prošlog četvrtka, 19. ožujka, Služba za praćenje atmosfere Copernicus (CAMS) Europske unije upozorila je na visoke razine onečišćenja u Europi, potaknute sezonskim emisijama amonijaka iz poljoprivrednih gnojiva, porastom koncentracije peludi i stabilnim vremenskim uvjetima.
Iz Copernicusa su dodali da pozadinsko onečišćenje od izgaranja fosilnih goriva, posebno u dijelovima istočne Europe i na Balkanu, također dosljedno doprinosi lošoj kvaliteti zraka.
Problem nedostatka podataka
Iako ovogodišnje izvješće obuhvaća 12 zemalja više nego prošlogodišnje, i dalje postoje veliki nedostaci u podacima. Prema IQAiru, samo mali dio svjetskog stanovništva ima pristup lokalnim informacijama o kvaliteti zraka u stvarnom vremenu.
Situacija se na nekim mjestima i pogoršava. U ožujku 2025. godine Trumpova administracija ukinula je globalni program praćenja kvalitete zraka američkog State Departmenta, ostavivši milijune ljudi bez pristupa podacima. Finski Centar za istraživanje energije i čistog zraka (CREA) izvijestio je da su napori u praćenju oslabljeni u 44 zemlje, a šest ih je ostalo bez ikakvog nadzora.
"Bez praćenja ne možemo u potpunosti razumjeti što se nalazi u zraku koji udišemo", izjavio je globalni izvršni direktor IQAira Frank Hammes. "Širenje pristupa podacima u stvarnom vremenu osnažuje zajednice da djeluju. Smanjenjem emisija i rješavanjem problema klimatskih promjena možemo postići značajna i trajna poboljšanja u globalnoj kvaliteti zraka."
